Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Geoekologija"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kahriman (razgovor | doprinosi)
8.242 edits
No edit summary
rv. na verziju 00:57, 12 maj 2006 Mhare
Red 1:
{{preuređivanje}}
'''Geoekologija''' je posebna [[Geografija|geografska]] nauka koja proučava uzajaman odnos [[čovjek]]a i [[Priroda|prirode]] i obrnuto
 
'''GEOEKOLOGIJA'''
 
Prirodna sredina je kolijevka čovječanstva. To je njegov dom i životni prostor.
 
Priroda je nastala i razvija se po prirodnim zakonima. Priroda se odlikuje samoodržavanjem.
Prirodni zakoni ne poznaju državne granice – oni svuda vladaju.
 
Tokom razvoja ljudskog društva čovjek je nakada namjerno, a nekada nenamjerno unosio razne promjene u svoju okolinu i pokušavao je prilagoditi svojim potrebama.
 
Namjerne promjene koje čovjek čini prirodi posljedica su iskorištavanja prirodnih bogatstava.
 
Nenamjerne promjene izazvane su stalnim prisustvom čovjeka u prirodnoj sredini.
 
Mjenjajući prirodu čovjek je mijenjao i sredinu u kojoj žive brojne životinjske vrste. Na taj način prirodna sredina se mijenja u geografsku sredinu.
 
Geografska sredina je dio prirode u kojoj čovjek živi i stvara.
 
Namjerne promjene koje je čovjek ima na prirodnu sredinu su bile korisne i štetne.
 
Korisne promjene su one koje su značajne za razvoj čovječanstva.
 
Štetne promjene su neželjene promjene koje su posljedica nerazumnog korištenja prirodnih bogatstava. Posljedica nerazumnog korištenjea prirodnih bogatstava je da se ona u zagađenom obliku opet vraćaju u životnu sredinu i ta zagađenja imaju negativan uticaj na tlo, zrak, vodu, biljni i životinjski svijet.
 
Promjene u prirodi izazvane ljudskim radom uzrokuju poremećaje prirodnih procesa na zemlji. Proučavanjem općih prirodnih procesa na Zemlji i praćenjem poremećaja izazvanih ljudskim radom bavi se geoekologija.
 
 
GEOEKOLOGIJA je kompleksna geografska nauka koja proučava prirodne procese i pojave, te uticaj čovjeka na te procese i promjene.
GEOEKOLOGIJA sagledava i mogućnosti očuvanja prirodne sredine i planete Zemlje u cjelini.
 
 
VAŽNIJI UZROČNICI ZAGAĐENJA ŽIVOTNE SREDINE
U BOSNI I HERCEGOVINI
 
Kvalitet životne sredine povezan je sa ljudskim aktivnostima u njoj. To isto važi i za životnu sredinu Bosne i Hercegovine.
 
Najvažniji uzročnici zagađivanja životne sredine su urbanizacija i industrijalizacija, a to su : mjenjanje namjene poljoprivrednih površina (deagrarizacija), širenje putnih komunikacija, degradacija tla i otpad.
Svaka od ovih pojava ima i svoje posljedice: npr. mjenjanjem namjene agrarnih površina dolazi do migracija stanovništva – seljenje iz sela u gradove.
 
Procesi urbanizacije i industrijalizacije u Bosni i Hercegovini bili su najznačajniji u razdiblju:
 
1953 – 1961 god. – kada je deagrarizirano stanovništvo (koje je ostalo bez
poljoprivrednog zemljišta) poraslo na 51 % i
1991 god. – kada je taj broj porastao na 87 %.
 
Pridošlo ruralno stanovništvo naseljavalo se uz saobraćajnice i to je dovelo do neplanske izgradnje naselja. Na taj način prostor se nerazumno iskorištava i poljoprivredne površine se koriste za izgradnju kuća umjesto za poljoprivrednu proizvodnju.
I svi gradovi u našoj zemnlji su se širili na zemljištu koje je nekada bilo obradivo zemljište.
To su sve razlozi zašto Bosna i Hercegovina danas ima vrlo malo poljoprivrednog zemljišta. Na svakog stanovnka u našoj zemlji dolazi svega 0,36 hektara obradivog zemljišta, što je veoma blizu kritičnog minimuma za osiguranje prehrane stanovništva.
 
Industrijski razvoj ima također uticaj na kvalitet životne sredine u BiH .
 
Industrijski razvoj u BiH povezan je sa razmještajem prirodnih bogatstava. To se posebno odnosi na energetske izvore u koje spada proizvodnja uglja, termoelektrane, hidroelektrane i prerada nafte.
Najveća koncentracija energetskih prostrojenjanalazi se u Tuzlanskoj, Sarajevsko-zeničkoj i Mostarskoj kotlini. Sve ovo je imalo veliki uticaj na životnu sredinu.
 
Saobraćajnice u BiH obuhvataju 0,8, odnosno sa zaštitnim pojasom, 2% ukupnog teritorija BiH.
Saobraćaj ima i negativne posljedice na životnu sredinu: kontaminacija prostora oko saobraćajnica, zagađenje zraka, buka isl.
 
Nestručna obrada tla je također jedna od negativnih posljedica uticaja čovjeka na prirodu. Nestručna obrada tla izaziva eroziju tla, a upotreba hemijskih preparata za zaštitu bilja, hemijskoh đubriva isl. dovodi do zagađenja zemljišta i podzemnih voda.
 
Otpad također utječe na životnu sredinu.
Otpad se dijeli na :
- gradski ili komunalni otpat
- otpad iz industrije i energetike i
- poljoprivredni otpad.
Deponije, tj. odlagališta otpada, u našoj zemlji nisu odgovarajuće riješena. Deponijama otpada se ugrožava voda, zrak i tlo.
 
UGROŽENI ELEMENTI ŽIVITNE SREDINE
 
Svi ovi elementi uzrokuju mijenjanje životne sredine.
Osnovni problemi tih promjena ogledaju se u zagađenom zraku, vodi i tlu.
 
Kada zrak u sebi sadrži primjese koji ne ulaze u njegov prirodni sastav, onda kažemo da je zrak zagađen.
 
Na zagađivanje zraka najviše utiče sagorijevanje goriva (ugalj, nafta, plin). To sagorijevanje se vrši ili u industrijskim pogonima ili u gradskim ložištima. Dim i čađ se prenose na velike udaljenosti.
 
Zagađene čestice se putem padavina (kisele kiše) vraćaju na zemlju i utiču npr. na sušenje šuma.
 
Vode u BiH predstavljaju važno prirodno bogatstvo i zbog toga je očuvanje voda veoma bitno. Voda se ne koristi samo za piće, ona se koristi i u industriji, poljoprivredi, u proizvodnji električne energije, rekreaciji itd. Voda je neophodna u svim sferama ljudskog života.
 
Industrija je bila najveći zagađivač voda u BiH. Donji tokovi naših rijeka su tako zagađeni da se u njima ne može ni kupati.
 
Tlo u BiH je ugroženo erozijom. Eroziju izazivaju obilne padavine i pljuskovi, ali isto tako i nepravilno obrađivanje poljoprivrednog zemljišta.
 
MJERE I AKTIVNOSTI ŽAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
 
Zaštita životne sredine je zadatak sviju nas.
 
Aktivne metode zaštite životne sredine podrazumjevaju : plansku urbanizaciju, industrijalizaciju i agrarizaciju uz minimalna oštećenja geografske sredine.
 
Pasivne metode zaštite životne sredine ubrajaju se one koje doprinose smanjenju zagađenja od postojećih industrijskih postrojenja: ugradnja filtera za prečišćavanje, ali i aktivnosti stanovništva na uređenju svoje okoline.
 
 
Moramo biti svjesni važnosti očuvanja životne sredine, kako bi ona ostala biološki zdrava i povoljna za život. Zaštita životne okoline je svakodnevna potreba i dužnostu sviju nas. Ona je satsavni dio životnog standarda.
 
 
 
Zdrava životna sredina zavisi i od svih nas, ali i od naših potomaka.
Šta prirodi damo to nam ona vraća
 
{{Stub-geog}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Geoekologija"