Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Salona"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}
{{Čišćenje}}
'''Salona''', nekadašnja metropola stare [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija|Dalmacije]], smještena šest kilometara sjeverno od [[Split|Splita]] u današnjem [[Solin|Solinu]]. Njen povoljan geografski položaj na sredini istočne [[Jadransko more|jadranske obale]] i smještaj u dnu zaštićenog [[Kaštelanski zaljevzaliv|Kaštelanskog zaljevazaliva]], uz deltu rijeke Salon (danas [[Jadro]]), te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti, uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada. ▼
 
Salona je prvotnoprvobitno bila obalno uporište i luka ilirskih [[Dalmati|Dalmata]] u neposrednoj blizini [[Trogir|Traguriona]] i Epetiona, kolonija isejskih Grka. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih [[Iliri|Ilira]] i grčkih doseljenika živio i velik broj [[Italici|Italika]]. Nakon građanskog rata između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a [[40. p.n.e.|48. g. p.n.e.]] Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. ▼
▲'''Salona''', nekadašnja metropola stare [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija|Dalmacije]], smještena šest kilometara sjeverno od [[Split|Splita]] u današnjem [[Solin|Solinu]]. Njen povoljan geografski položaj na sredini istočne [[Jadransko more|jadranske obale]] i smještaj u dnu zaštićenog [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]], uz deltu rijeke Salon (danas [[Jadro]]), te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti, uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.
 
▲Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih [[Dalmati|Dalmata]] u neposrednoj blizini [[Trogir|Traguriona]] i Epetiona, kolonija isejskih Grka. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih [[Iliri|Ilira]] i grčkih doseljenika živio i velik broj [[Italici|Italika]]. Nakon građanskog rata između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a [[40. p.n.e.|48. g. p.n.e.]] Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije [[Dalmacija|Dalmacije]].
 
Nakon gušenja posljednje ilirske pobune ([[Batonov ustanak]], od 6. do 9. god.) za Salonu nastupa razdoblje mira i prosperiteta vidljivo kroz urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.
 
Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini djelovi potiču iz [[2. vijek p.n.e.|2. vk.vijeka p.n.e]]. Do danas se sačuvao istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmerokutnimosmouglim kulama iz [[AugustCezar Augustus|AugustovaAugustovog]] vremena (Porta Caesarea). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistoku i jugu, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.
 
Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijeli prvi vijek pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolijemkapitolom kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. vijeka podignuto pozorište koje je moglo primiti oko 3500 gledalaca. Prikaz Salone na kojemu se vidi teatar nalazi se na [[trajanovTrajanov stup|Trajanovu stupu]] u [[Rim]]u.
 
Južno od teatra nalazio se ranije sagrađeni hram. Izvan gradskih zidina, uz ceste koje su vodile izvan grada, prema rimskom običaju nastajale su [[Nekropola|nekropole]]. Najpoznatija je zapadna nekropola, nazvana ''in horto Metrodori'', smještena uz cestu prema Tragurionu i poznata po "kiklopskoj" gradnji ogradnih zidova grobnih parcela. Od [[1. vijek p.n.e.|1. vijeka p.n.e.]] grad se širi na zapad i istok, a zbog opasnosti od [[Germani|germanskih]] plemena proširenja se opasuju zidinama i utvrđuju pravokutnimpravouglim kulama. Grad dobija eliptičan oblik čije su osi bile oko 1600 metara u pravcu istok-zapad i oko 700 metara u pravcu sjever-jug.
 
Prilikom gradnje bedema pojedini objekti, radi brže gradnje, postaju njihovim sastavnim dijelom. U bedeme su inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom ssa izvora Jadra već u 1. st.milenijumu prp.n.e. Krista i najmonumentalnija salonitanska građevina [[amfiteatar]], podignuta u drugoj polovini 2. st.vijeka na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada.
 
Ova rimska građevina, u čijoj su se [[Arena|areni]] odvijale krvave borbe gladijatora i zvijeri, mogla je primiti gotovo 19.000 gledalaca. U supstrukcijama gledališta otkrivena su dva svetišta božice sudbine i osvete [[Nemeza|Nemeze]] koju su štovali gladijatori. Kršćani su kasnije ta svetišta pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni.
Red 23:
Značajno razdoblje u razvoju grada bila je vladavina cara [[Dioklecijan|Dioklecijana]] koji je nedaleko Salone sagradio veličanstvenu palaču u koju se povlači nakon [[Abdikacija|abdikacije]] [[1. maj]]a [[305]]. godine, od kada se računa postojanje grada [[Split]]a.
 
U njegovo vrijeme grade se mnoge monumentalne građevine, obnavljaju forum, hramovi i terme te dograđuje amfiteatar. U to doba Salona s okolicom broji oko 60.000 stanovnika, a u gradu vlada snažan kozmopolitski duh. Pored službene rimske religije u Saloni su egzistirala razna orijentalna vjerovanja kao kultovi [[Izida|Izide]], [[Kibela|Kibele]], a osobitonaročito je bilo rašireno štovanje maloazijskog božanstva sunca [[Mitra|Mitre]], čija svetišta su pronađena na više mjesta unutar grada.
 
== Literatura ==
 
* Nenad Cambi: Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
* Marin Buovac: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, SveučilišteUnivezitet u Zadru, Zadar 2007.
 
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Salona"