Razlika između verzija stranice "Dolina kraljeva"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ga:Gleann na Ríthe; kozmetičke promjene
Red 6:
</div>
[[Datoteka:Luxor, Tal der Könige (1995, 860x605).jpg|mini|300p|Dolina kraljeva (1995)]]
'''Dolina kraljeva''' je danas, zajedno s velikim piramidama u Gizehu, najznamenitije i najviše posjećeno mjesto u [[Egipat|Egiptu]]. [[Theba]], velika prijestolnica Egipta za vrijeme Novog kraljevstva, protezala se uz istočnu obalu Nila u prostoru od danasnjeg Luxora do veličanstvenog Karnaka.Taj je prostor udaljen nekih 500 km južno od [[Kairo|Kaira]]. Oko ovog grada nastali su najveći i najslavniji hramovi u slavu boga Amona, a faraon je predstavljao njegovog zemaljskog sina. Bilo je to Amonovo kraljevstvo, grad živih. Na drugoj strani [[Nil|Nila]]a (zapadnoj) nasuprot Thebe, stoji Thebanska planina, sveto mjesto gdje sunce zalazi i gdje počinje kraljevstvo boga Ozirisa, gospodara zagrobnog života. Tu, na ovoj zapadnoj obali Nila, smještena je velika kraljevska nekropola u srcu Thebanske planine i tu su pokopani faraoni iz vremena Novog kraljevstva antičkog Egipta (1570. - 1070. godine p.n.e.).
Osim Doline kraljeva, ova strana [[Nil]]a je udomljavala veliki broj grobova velikodostojnika kao i kompletna groblja (npr. vojnika poginulih u bitkama). Pored Nila dali su sami faraoni jos za života sagraditi goleme zamkove (zapravo hramove) gdje se trebao poštovati i održavati kult umrlog faraona nakon što se preselio u Ozirisovo kraljevstvo.
Red 14:
Osim religijskih i ritualnih motiva jedan je razlog bio izuzetno bitan (ako ne i najvažniji) zašto je ovo mjesto izabrano za kraljevsku nekropolu. Sam pristup Dolini kraljeva bio je iznimno težak i bilo ga je lako nadgledati, kao i samu dolinu. Za to se brinuo odred čuvara, specijalno formiran u tu svrhu. Suprotno popularnom vjerovanju, ulazi u kraljevske grobnice nisu bili skriveni nego jasno vidljivi. Te ulaze zatvarala su vrata od kamenih ploča s pečatima na njima koji su tu stajali od trenutka faraonova pokopa. Te ulaze i njihove pečate stalno je obilazila straža u dolini i pomno sve to čuvala.
 
Sami grobovi su bili zapravo riznice golemih bogatstava, koja su faraonu trebala poslužiti u zagrobnom životu. Ona su bila tim veća što je faraon za života bio moćniji i slavniji. Ako je još i dugo vladao, onda je sadržaj tih grobnica morao biti nevjerovatan. Da je to tako, svjedoči sadržaj [[Tutankhamon|Tutankhamonove]]ove grobnice. On je bio zapravo beznačajan faraon iz XVIII. dinastije, preminuo je jako mlad, no u njegovoj grobnici nađeni su brojni predmeti neprocjenjive vrijednosti (oko 3500 komada).
 
Grobnice su imale brojne jednostavne ili kompleksne samoodbrambene mehanizme koji su trebali obeshrabriti i onemogućiti eventualne provalnike i pljačkaše grobova. Uglavnom su to bile lažne dvorane, lažni zidovi ili vrata, umjetno iskopane provalije, smrtonosne zamke i sl. Nažalost, pljačkasi grobova su uvijek bili dovoljno sposobni da savladaju prepreke bilo koje vrste. Isto tako, ni odredi čuvara nisu mogli spriječiti neminovno. U vremenima kad je slava i moć velikih vladara prošla, velike krize i nesigurnost napravili su Dolinu kraljeva atraktivnim i neodoljivim ciljem za bande pljačkaša grobova i oni su s vremenom opustošili sve grobnice. Tutankhamonova grobnica je nekim čudom ostala neispražnjena; njen ulaz je ostao zatrpan i skriven zahvaljujući gomilama kamenja i zemlje što su predstavljali ostatke od radova na drugim grobnicama.
S obzirom da je s velikim krizama i problemima u kojima se Egipatsko kraljevstvo našlo, Dolina kraljeva postala predobro poznato i privlačno mjesto za pljačkaše grobova, od tog se trenutka to mjesto prestalo koristiti za ukop vladara. Isto tako, svećenici su premjestili gotovo sve kraljevske mumije iz tih grobnica na sigurnija i bolje skrivena mjesta. Zahvaljujući njima, tako su očuvane mumije najvećih i najznamenitijih faraona Novog kraljevstva. Te mumije su otkrivene u zadnjoj četvrtini 19. vijeka u jednoj pećini iznad [[Deir el-Bahri|Deir el-Bahria]]a, nakon što su tamo ležale neuznemiravane skoro 3000 godina!
Sama Dolina kraljeva ima dva dijela: zapadni dio sadrži 4 grobnice od kojih dvije pripadaju faraonima ([[Amenhotep III.]] i [[Ay]]), dok se istočni dio zapravo smatra pravom Dolinom kraljeva i ovdje je 58 grobnica (22 faraonske).
Red 28:
Nakon što je Dolina kraljeva temeljito opljačkana, tišina i zaborav su pali na nju za mnoge vijekove. Tad su se pojavili grčki i rimski posjetitelji što pokazuju mnogi grafiti ostavljeni po zidovima grobnica u dolini. Čak je i povjesničar Diodorus Siculus ostavio zapis o njima [[57 p.n.e.]] tvrdeći da su to grobnice antičkih kraljeva i da su prepune divno izrađenih zidova i natpisa. Poslije toga opet je pala tišina na to sveto mjesto sve do doba jezuita Claude Sicarda, koji je posjetio Egipat od [[1708]] do [[1712]]. On je identificirao mjesto antičke Thebe i ponovo otkrio grobnice u Dolini kraljeva. Od tog trenutka Dolina je kraljeva postala neodoljivo mjesto za mnoštvo učenjaka, putnika i umjetnika. Svi značajniji egiptolozi iz 19. vijeka radili su u njoj, a tada je konačno temeljito i potpuno (?!) istražena.
 
 
 
[[Kategorija:Arheologija]]
Line 52 ⟶ 50:
[[fi:Kuninkaiden laakso]]
[[fr:Vallée des rois]]
[[ga:Gleann na Ríthe]]
[[gl:Val dos Reis]]
[[he:עמק המלכים]]