|
[[Datoteka:LocationNewGuinea.png|mini|250p|desno|Položaj ostrva na zemlji]]
[[Datoteka:New guinea blank.svg|mini|250p|Ostrvo Nova Gvineja. Zapadni, zeleno označeni dio ostrva pripada [[Indonezija|Indoneziji]]. Istočni dio je nezavisna država [[Papua Nova Gvineja]]]]
'''Nova Gvineja''' je ostrvo u zapadnom dijelu [[Pacifik]]a. Sa površinom od 786.000 km² Nova Gvineja je drugidrugo po veličini [[ostrvo]] na [[Zemlja|zemlji]].
== Geografija ==
ostrvoOstrvo Nova Gvineja je u zapadnom dijelu [[Pacifik]]a, a njegov se istočni dio se smatra dijelom [[Okeanija|Okeanije]]. Nalazi se sjeverno od [[Australija|Australije]] i predstavlja poveznicuvezu prema [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Zapadni dio ostrva zove se Zapadna Papua (ranije Irian Jaya) i sastavni je dio je [[Indonezija|Indonezije]], dok se na istoku ostrva od [[1975]]. nalazi nezavisna država [[Papua Nova Gvineja]] (''vidi i'' [[PopisSpisak podijeljenih ostrva]]).
Na indonezijskom dijelu ostrva izdiže se gorje Maoka čiji je najviši vrh Puncak Jaya visok 4.884 m , a u dijelu Papua Nove Gvineje je to Mount Wilhelm s visinom od 4.509 m (Bismarck Range). Najduža rijeka ostrva je Fly.
== Biljni i životinjski svijet ==
Nova Gvineja je [[tropi|tropska]] zemlja s vrlo velikom [[ekologija|ekološkom]] raznolikošću. Mnoge [[biljka|biljne]] i [[životinje|životinjske]] vrste su, kako na ovom velikom ostrvu tako i na nizu manjih u njegovoj blizini, [[endem]]ski.
Tako naNa ovom [[šuma|šumovitom]] ostrvu raste oko {{Izvor2|11.000 vrsta [[biljka|biljaka]], od čega samo na [[orhideja|orhideje]] otpada 2.500 [[vrsta]], a oko 1.200 vrsta su biljke koje rastu kao stabla}}.
I životinjski svijet je isto vrlo raznovrsan. Tako ovdje živi oko {{Izvor2|400 do 600 vrsta [[ptice|ptica]] (tu živi samo poznatih [[rajske ptice|rajskih ptica]] 43 vrste), više od 400 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 455 vrsta [[liptiri|leptira]], 180 poznatih vrsta [[sisavci|sisavaca]], različite vrste [[glodari|glodara]] i oko 70 vrsta [[šišmiši|šišmiša]]}}. Osim toga, Nova Gvineja je i zemlja [[torbari|torbara]], kojih na ostrvu u šumama živi oko 70 vrsta, kao na primjer [[kuskus]] kao i niz drugih. Osim toga, uz vodozemce tu živi i veliki broj raznih vrsta [[gmazovi|gmazova]] kao što su [[varani]] i [[zmije]], kao, primjericenaprimjer [[zeleni šumski udav]] i [[papuanski udav]] i neke vrste [[krokodili|krokodila]]. I [[insekti]] su zastupljeni velikim brojem vrsta, a [[pauci|pauka]] na ostrvu ima oko 3.000 poznatih vrsta. Smatra se, da bi stvarni broj raznih vrsta kako životinja tako i biljki mogao u dobroj mjeri premašiti navedeno, jer neki dijelovi ostrva još uvijek nisu u punoj mjeri istraženi.
U lagunama, jezerima i rijekama živi više od 1.000 [[ribe|ribljih]] vrsta, od toga su 158 vrsta slatkovodne ribe.
Zapadni dio ostrva je jedno od rijetkih područja zemljeZemlje koja još uvijek nisu potpuno [[kartografija|kartografirana]]. Uprkos svim današnjim mogućnostima, zbog oblaka koji su gotovo neprekidno nisko nad šumovitim područjima (smetnja za satelitsku tehnologiju), kao i zbog nedostatka bilo kakvih putovaputeva kroz ta područja (smetnja za snimanja na tlu), veliki dijelovi tog područja nisu dovoljno istraženi.
Na indonezijskom dijelu ostrva izdiže se gorje Maoka čiji je najviši vrh Puncak Jaya visok 4.884 m , a u dijelu Papua Nove Gvineje je to Mount Wilhelm s visinom od 4.509 m (Bismarck Range). Najduža rijeka ostrva je Fly.
== Stanovništvo ==
Na ostrvaostrvu žive stotine različitih plemena brdskih i nizinskih [[Papuanci|Papuanaca]]. Razvojno, oni žive u [[neolit]]u, odnosno, u brdovitim dijelovima ostrva u ranom [[kameno doba|kamenom dobu]]. Dok se neka plemena već bave [[poljoprivreda|zemljoradnjompoljoprivredom]], a neka prave jednostavne alatke od kamena, postoje i plemena koja žive isključivo od sakupljanja plodova u neposrednoj blizini svojih zemljopisnogeografski jako izoliranih sela. Dijelom žive i u selima gdje su "kuće" napravljene na stablima.
Pokušaji misioniranja tih plemena koja vjeruju u bogove prirode i šuma nisu uspjeli.
Dokazan je uzgoj [[šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]] u brdima još prije oko 7.000 godina. Pronađeni su i ostaci nekih biljaka koje ne rastu u brdima, što znači da su ih ljudi tamo uzgajali. Pronađeni su i kanali za odvodnju.
Obalni su stanovnici su i dalje gradili brodove i živjeli od mora, dok su stanovnici u brdima bili prisiljeni iznaći druge načine preživljavanja. Došlo je do snažnog diferenciranja bezbroj malih, međusobno izoliranih plemena. Brda u unutrašnjosti ostrva su vrlo divlja tako da je ponekad nemoguće iz jedne doline stići u drugu, tako da danas postoji odprilike 860 dijelom vrlo različitih jezika na ostrva.
=== Dolazak Evropljana ===
Prvi bijelac je slučajno stigao na Novu Gvineju. [[1526]]. je bio [[portugal]]ac Don Jorge de Meneses, i zemlju nazvao "Papua" prema riječi iz [[Malajski i indonezijski jezik|malajskog]] koja znači "kuštrav", ili, "jako loknasta kosa", da bi kasnije obala koju je prvo vidio jednog drugog pomorca, [[Španija|španca]], podsjetila na obalu [[Gvineja|Gvineje]] pa je ostrvu dao ime Nova Gvineja.
Ubrzo su španski trgovci počeli trgovinu s plemenitim drvetom, zlatom[[zlato]]m, srebrom, kokosovim orasima i kaučukom. U [[19. vijek]]u su ostrvo podijelile [[Holandija]], [[Engleska]] i [[Njemačka]].
Tokom [[2.Drugi svjetski rat|2. Svjetskogsvjetskog rata]] [[Japan]]ci zauzimaju sjeverni dio ostrva, a [[Papuanci]] svim svojim silama i mogućnostima potpomažu [[Saveznici|Saveznike]] prenoseći opremu i ranjenike preko cijelog ostrva.
[[Indonezija]] koja je [[1949]]. postala nezavisna, postavlja odmah zahtjev za uključivanje zapadnog dijela ostrva u svoj državni teritorij. No, do daljnjeg taj dio ostaje pod kontrolom [[Holandija|Holandije]].
| 