Razlika između verzija stranice "Sunčeve baklje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: {{Izmjena_u_toku}} '''Sunčeva baklja''' je silovita eksplozija u sunčevoj atmosferi, sa energijom, koja je ekvivalentna milijardama megatona TNT. ...
 
No edit summary
Red 1:
{{Izmjena_u_toku}}
[[Datoteka:Flare and after-flare prominence.jpg|mini|right|175px|Solarna baklja]]
'''Sunčeva baklja''' je silovita eksplozija u [[Sunce|sunčevoj]] [[Atmosfera|atmosferi]], sa [[Energija|energijom]], koja je ekvivalentna milijardama megatona TNT. Eksplozija putuje [[Brzina|brzinom]] oko milion kilometara na sat, a ponekad i brže. Sunčeve baklje imaju uticaj na [[Elektromagnetizam|elektromagnetni]] prenos u mnogim telekomunikacionim uređajima na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Solarne baklje se dešavaju u sučevoj [[Korona|koroni]] i hromosferi. [[Plazma]] se zagrijava na desetine miliona stepeni kelvina i ubrzavaju se [[elektron]]i, [[proton]]i i teži [[ion]]i do brzina bliskih [[Brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. Proizvode elektromagnetno zračenje duž elektromagnetskog spektra na svim talasnim dužinama od dugih radio talasa do najkraćih gama zraka. Većina baklji dešava se oko [[Sunčeve pjege|sunčevih pjega]], gde je [[Magnetizam|magnetsko]] polje najjače. Treba nekoliko sati ili čak dana da se nakupi energija, koja se onda oslobađa u solarnoj baklji. Oslobađanje energije se desi za minutu dvije.
 
Prvi put su primijećene 1859.godine. Zvjezdane baklje primijećene su i na [[zvijezda]]ma. Učestalost baklji varira od nekoliko na dan do manje od jedne sedmično, a to je kada je Sunce u mirnijem periodu.
 
== Klasifikacija plamenova ==
 
Klasifikuju se kao ( A,B,C,M X) prema vršnom toku energije [[rendgen]]skog zračenja (od 1 do 8 angstrema tj 1 do 8 10-10metara talasne dužine) u [[vat]]ima po kvadratnom metru u blizini Zemlje. Mjerenja se vrše GOES satelitom. Svaka klasa je 10 puta snažnija od prethodne, tako da su B plamenovi 10 puta snažniji od А plamenova, a C plamenovi 100 puta snažniji od A plamenova. X klasa je određena kao 0,0001 vat po kvadratnom metru.
 
Dva najveća plamena su zabilježena kao X20 (0,002 vata po kvadratnom metru) i desila su se 16. augusta 1989. i 2. aprila 2001. godine. Međutim 4. novembra 2003. godine je zabilježen plamen kao X28 (0.0028 vata po kvadratnom metru). Pošto su detektori bili zasićeni tokom toga događaja, pretpostavalja se da je plamen bio X40 do X45.
 
Najsnažniji plamen ikada primijećen u zadnjih 500 godina je vjerovatno bio u septembru 1859. godine. Vidio ga je [[Velika Britanija|britanski]] [[Astronomija|astronom]] Richard Carrington.