Razlika između verzija stranice "Franjevački samostan Gorica"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 213.183.70.230, vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Dado
No edit summary
Red 1:
Samostan'''Franjevački samostan Gorica''' je [[franjevci|franjevački]] samostan, u sklopu kojeg se nalazi crkva sv. Petra i Pavla, koji se nalazi pokraj [[Livno|Livna]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
[[Image:Gorica Livno.jpg|thumb|Crkva sv. Petra i Pavla sa samostanom na Gorici]]
 
Red 8:
==Narodna predaja o Gorici==
 
S koljena na koljeno, sve do naših dana, očuvala se u narodu predaja o gradnji [[crkva|crkve]] i samostana na Gorici, dijelu sela [[Brina]] kraj [[Livno|Livna]]. Ovo je prva i najveća crkva koja je izgrađena za turske vladavine na našim prostorima. "Mnogi su u to vrime išli kod turskiturskih vladara izmolit dozvolu za gradnju crkve. Svi su bili ismijavani; vraćali su se bez uspjeha. [[Turci]] su strogo zabranjivali graditi i najskromniju crkvicu. Naročito su im smetala crkvena zvona; "da ne bi budila narod rano jutri." Tako se zaputi Sultanu u Carigrad ([[Istambul]]) i [[fra Lovro Karaula]]. Ko i ostale, ismijavaše ga na dvoru. Pošto je [[fra Lovro Karaula|fra Lovro]] bio posebno uporan Sultan se odluči š njime još više poigrat. I dadne Sultan fra Lovri ferman (odobrenje) na kome je stajalo da, kad već oće makar malu crkvicu, smi napravit crkvu kolika je volunjska (volovska) koža i stavit zvono, ali ono malo, što se š njime zvoni kod pričesti. Ali po povratku u [[Livno]] fra Lovro se zgodno siti, isiče volovsku kožu u oputu (tanku nit), i opaše pozamašan prostor š njom. Na to se odma skupe turci. Kad su tili zabranit gradnju [[fra Lovro Karaula|fra Lovro]] im pokaza defter. Pisalo je da se smi gradit crkva kolika je volunjska koža i da se na nju smi stavit zvono. Sultanova se naredba morala poštivat i jedan turčin prvi uze kramp i poče kopat temelj."
[[Image:Unutarcrkvesvpp.jpg|thumb|right|Unutrašnjost crkve sv. Petra i Pavla na Gorici]]
 
==Historijat gradnje==
Plan za crkvu napravio je splitski graditelj Franjo Moise. Pola stoljeća poslije njega, taj njegov plan bitno je nadopunio ugledni [[Hrvati|hrvatski]] arhitekt Josip pl. Vancaš, čije je djelo i [[Sarajevo|sarajevska]] [[katedrala]] i brojne druge crkve i palače po [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Italija|Italiji]].
Gradnja crkve je započeta postavljanjem temeljnog kamena [[1854]]. g.godine a zgrada je došla pod krov pet godina poslije [[1859]].g godine. Prve dvije godine gradnju je vodio Trogiranin[[Trogir]]anin Ante Ciciliani, a zamijenio ga je Špiro Marić s otoka [[Vis|Visa]]. Iako je bila sasvim "gola", u njoj su za nevolju, počeli obavljati službu Božju već [[1860]]. ggodine. Najveće graditeljsko obogaćenje crkve bio je južni zvonik, izgrađen 1887-1888. g. i veliko zvono (teško 1024 kg). Nakon toga obavljena je posveta crkve [[1891]]. g. Napokon [[1903]]. g. odlučeno je crkvi dati njezin konačni oblik, te u tu svrhu su se obratili Josipu pl. Vancašu. Njegov program je bio: izgraditi iznad postojećih nosača svodove od armiranog betona, prikladno popločati crkvu, izvesti zidne i stropne dekoracije i podići drugi, sjeverni zvonik. Radove je vodio Franjo Holz; sjeverni zvonik, simetričan južnom, izveo je Petar Bradarić; ukrašavanje crkve prema Vancaševim nacrtima obavila je bečka[[beč]]ka tvrtka Wayss, a slike naslikao Marko Antonini. Sve se to obavilo tijekomtokom 1905-1906. g.
Tako je crkva [[28. oktobar|28. oktobra]] [[1906]]. g. svečano otvorena i predata na upotrebu.
 
 
=Samostan=
Gradnja Samostana je započela zajedno s gradnjom crkve g. [[1854]]. Najprije je podignut zapadni dio, onaj koji gleda prema gradu. Useljen je [[1858]]. g. Nakon pet godina ([[1863]].) podigli su prizemlje južnog dijela a nešto kasnije i njegov kat. Treća, istočna strana zgrade ostala je dugo neizgrađena: na njezinu mjestu su bile neugledne gospodarske zgradice. Od 1984-[[1985]]. g. izgrađen je i taj, istočni, dio, prema nacrtu arhitekta [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Uz osnovnu zadaću - da bude boravište redovničke zajednice - samostan je imao i različite prateće funkcije. U vrijeme turske vladavine, jedno se vrijeme u samostanu držala i nastava za osnovnoškolce, zatim u periodu od [[1889]]. do [[1909]]. tu je bila smještena i škola za bogoslove (buduće svećenike). Tridesetih godina dvadesetog stoljeća tu je bio i novocijat[[novicijat]] za pripravnike Franjevačkog reda. Od devedesetih godina prošlog stoljeća ponovno je vraćen novicijat na Goricu.
 
Samostan na Gorici raspolaže sa značajnim kulturnim blagom, koje je od osobite važnosti za ovaj kraj, ali i općenito za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i za hrvatski narod. To je blago smješteno u više zbirki: arheološkoj, etnografskoj i sakralnoj, zatim u knjižnici i galeriji slika, koja u najvećoj mjeri predstavlja slikarstvo [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], koji je u ovom samostanu proveo posljednjih dvadesetak godina svog života.
==Muzej==
 
Franjevački muzej[http://www.hbzup.com/livno/kultura/gorica.htm] i galerija[http://www.hbzup.com/livno/kultura/gabrijel/gabrijel.htm] Gorica - [[Livno]], službeno je utemeljen [[2. oktobar|2. oktobra]] [[1995]]. godine, sa ciljem da sustavno sakuplja, čuva, stručno zaštiti i znanstveno obradi, te prezentira muzejski materijal sa područja [[Livanjski kanton|Livanjskog kantona]] i šire. FMGG kao nasljednik Franjevačke zbirke na Gorici ima svoje korijene u 19. st. u djelatnosti livanjskih [[franjevci|franjevaca]] koji su obilazili arheološka nalazišta i skupljali starine, te nastojali oko osnivanja muzeja u samostanu. O tome svjedoči pisani dokument iz [[1896]]. kojim se moli Zemaljska vlada u [[Sarajevo|Sarajevu]] za dozvolu da se može u javnoj samostanskoj prostoriji držati starinsko oružje. Kroz kasnija desetljeća u livanjsku muzejsku zbirku donose se brojni nalazi iz svih razdoblja livanjske prošlosti. Nekad mala samostanska zbirka prerasla je u suvremeno osmišljen muzej, danas FMGG, koji po svom sadržaju i obimu odražava na ovim prostorima kontinuitet povijesnih zbivanja: od [[Kelti|Kelta]] i [[Iliri|Ilira]] preko [[Rimljani|Rimljana]], te [[Hrvati|Hrvata]] od doseljenja do najnovijeg vremena. Muzej je još u fazi oblikovanja, ali se predstavlja javnosti kao osnova za nove istraživačke korake.
 
[[hr:Samostan Gorica]]
 
[[Category: Bosna i Hercegovina]]
[[Category: Livno]]
[[Category:Arhitektura]]