Razlika između verzija stranice "Titan (satelit)"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: af:Titan; kozmetičke promjene |
mNo edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Titan multi spectral overlay.jpg|mini|250p|Titan, Saturnov mjesec, višespektralni prikaz]]
'''Titan''' je [[prirodni satelit]] [[Saturn (planeta)|Saturna]]. Kruži oko Saturna na udaljenosti 1
== Fizičke ososbine ==
Red 12:
=== Atmosfera ===
Titan je jedini planetni satelit u Sunčevom sistemu koji ima značajniju atmosferu. [[Atmosfera]] na površini stvara
Cijanovodik je izrazito bitan jer je neophodan za stvaranje [[aminokiselina]], osnove života na Zemlji. Smatra se da su ovi uslovi slični uslovima kakvi su vladali na Zemlji u vrijeme stvaranja života, prije nego je život u Zemljinu atmosferu počeo unositi [[kisik]].
Red 19:
U višim slojevima atmosfere, pod djelovanjem sunčeve svjetlosti na metan, ugljik dioksid i druge spojeve, nastaju [[ugljikovodici]] i još neki spojevi. Ti se spojevi u hladnoj atmosferi kondenziraju te na visini od oko 200 km iznad površine stvaraju sloj neprozirnih narandžastih oblaka. Ovaj proces je sličan procesu stvaranja smoga na Zemlji. U novije vrijeme, na Titanu su uočeni i mali oblaci koji se mogu pojaviti i nestati u samo jednom danu. Ovi su oblaci mogući izvor metanskih kiša.
Na Titanovoj površini vladaju temperature od oko 95 [[Kelvin|K]] (-178 °C), oko 4 K iznad [[trojna tačka|trojne tačke]] metana. Vodeni led na ovim temperaturama ne sublimira, pa u atmosferi nema mnogo vodene pare. Pored spomenutih narandžastih oblaka i sveopće magle, postoje i druge vrste oblaka, od molekula metana,
Vjetrove na Titanu, za razliku od većine ostalih tijela Sunčevog sistema, ne pokreće Sunčevo zračenje (koje je 100 puta slabije nego na Zemlji) već plimne sile. Plimne sile na Titanu su čak 400 puta jače nego na Zemlji. Plimna izbočina koju na pretpostavljenom okeanu metana stvara Saturn mogla bi biti visoka i do 100 metara. Ova izbočina, zbog Titanove
Saturnove plimne sile pokreću Titanovu atmosferu stvarajući plimne vjetrove u smjeru sjever-jug (za razliku od vjetrova na većim visinama koji pušu u smjeru istok-zapad) brzine i do 1 m/s. Zbog niske gravitacije i velike gustoće atmosfere, vjetrovi ove brzine su mnogo učinkovitiji nego na Zemlji, te mogu uzvitlati prašinu.
Slike s Voyagera pokazale su i razlike u boji između sjeverne i južne polulopte, te odvojeni sloj smoga koji je s ostatkom bio spojen iznad sjevernog pola. Razlike u boji su objašnjene uticajem godišnjih doba - u vrijeme prolaska Voyagera na sjevernoj
=== Reljef ===
Red 36:
== Historija istraživanja ==
{{Starost}}
Titan je otkrio [[Christiaan Huygens]] [[1655]]. godine. Titan je bio jedan od glavnih ciljeva misije [[Voyager 1]]. Godine [[1997]], lansirana je letjelica [[Cassini-Huygens]] koja je 2004. stigla u orbitu oko Saturna. Sonda Huygens će biti spuštena u Titanovu atmosferu početkom [[2005]].
|