Razlika između verzija stranice "Titan (satelit)"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: af:Titan; kozmetičke promjene
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Titan multi spectral overlay.jpg|mini|250p|Titan, Saturnov mjesec, višespektralni prikaz]]
'''Titan''' je [[prirodni satelit]] [[Saturn (planeta)|Saturna]]. Kruži oko Saturna na udaljenosti 1 .221 .830 km. Titanov poluprečnik iznosi 2575 km, a masa 1.35 × 10<sup>23</sup> kg. Titan najvjerovatnije Saturnu uvijek pokazuju istu stranu (tj. ima sinkronusinhroniziranu rotaciju), pa jedan dan na Titanu traje jednako kao i njegovo obilaženje oko Saturna - nešto manje od 16 dana (15 d 22 h 41 m).
 
== Fizičke ososbine ==
Red 12:
=== Atmosfera ===
 
Titan je jedini planetni satelit u Sunčevom sistemu koji ima značajniju atmosferu. [[Atmosfera]] na površini stvara prtisakpritisak od čak 1.,5 bara, 50% više nego na [[Zemlja|Zemlji]] (na nivou mora). Atmosfera je po sastavu većim dijelom molekularni azot (94%), uz [[argon]] (6%) i nešto [[metan]]a. Mogu se naći i [[voda]], te neki organski spojevi u tragovima ([[cijanovodik]], [[ugljik dioksid]]).
 
Cijanovodik je izrazito bitan jer je neophodan za stvaranje [[aminokiselina]], osnove života na Zemlji. Smatra se da su ovi uslovi slični uslovima kakvi su vladali na Zemlji u vrijeme stvaranja života, prije nego je život u Zemljinu atmosferu počeo unositi [[kisik]].
Red 19:
U višim slojevima atmosfere, pod djelovanjem sunčeve svjetlosti na metan, ugljik dioksid i druge spojeve, nastaju [[ugljikovodici]] i još neki spojevi. Ti se spojevi u hladnoj atmosferi kondenziraju te na visini od oko 200 km iznad površine stvaraju sloj neprozirnih narandžastih oblaka. Ovaj proces je sličan procesu stvaranja smoga na Zemlji. U novije vrijeme, na Titanu su uočeni i mali oblaci koji se mogu pojaviti i nestati u samo jednom danu. Ovi su oblaci mogući izvor metanskih kiša.
 
Na Titanovoj površini vladaju temperature od oko 95 [[Kelvin|K]] (-178&nbsp;°C), oko 4 K iznad [[trojna tačka|trojne tačke]] metana. Vodeni led na ovim temperaturama ne sublimira, pa u atmosferi nema mnogo vodene pare. Pored spomenutih narandžastih oblaka i sveopće magle, postoje i druge vrste oblaka, od molekula metana, etana[[etan]]a i drugih jednostavnih organskih molekula. Postoji mogućnost da metanski oblaci proizvode čak i neku vrstu "kiše" tekućeg metana na površini, pa čak i da postoje rijeke, ledenjaci i okeani etana (s otopljenim metanom) dubine do 1000 metara. Ipak, posljednja radarska posmatranja sa Zemlje nisu potvrdila ove pretpostavke.
 
Vjetrove na Titanu, za razliku od većine ostalih tijela Sunčevog sistema, ne pokreće Sunčevo zračenje (koje je 100 puta slabije nego na Zemlji) već plimne sile. Plimne sile na Titanu su čak 400 puta jače nego na Zemlji. Plimna izbočina koju na pretpostavljenom okeanu metana stvara Saturn mogla bi biti visoka i do 100 metara. Ova izbočina, zbog Titanove sinkronesinhronizirane rotacije, stoji uglavnom na istom mjestu, no zbog jačanja i slabljenja plimne sile (tokom Titanovog približavanja i udaljavanja Saturnu do kojeg dolazi zbog Titanove eliptične putanje) izbočina se periodičkiperiodično povećava i smanjuje. Kompjuterske simulacije pokazale su da visina plimne izbočine varira i do 10%.
 
Saturnove plimne sile pokreću Titanovu atmosferu stvarajući plimne vjetrove u smjeru sjever-jug (za razliku od vjetrova na većim visinama koji pušu u smjeru istok-zapad) brzine i do 1 m/s. Zbog niske gravitacije i velike gustoće atmosfere, vjetrovi ove brzine su mnogo učinkovitiji nego na Zemlji, te mogu uzvitlati prašinu.
 
Slike s Voyagera pokazale su i razlike u boji između sjeverne i južne polulopte, te odvojeni sloj smoga koji je s ostatkom bio spojen iznad sjevernog pola. Razlike u boji su objašnjene uticajem godišnjih doba - u vrijeme prolaska Voyagera na sjevernoj je polulopti je bilo rano proljeće, a na južnoj rana jesen. Postojanje odvojenog sloja smoga, kasnije su analize pokazale, rezultat je atmosferske cirkulacije u višim slojevima atmosfere.
 
=== Reljef ===
Red 36:
 
== Historija istraživanja ==
{{Starost}}
 
Titan je otkrio [[Christiaan Huygens]] [[1655]]. godine. Titan je bio jedan od glavnih ciljeva misije [[Voyager 1]]. Godine [[1997]], lansirana je letjelica [[Cassini-Huygens]] koja je 2004. stigla u orbitu oko Saturna. Sonda Huygens će biti spuštena u Titanovu atmosferu početkom [[2005]].