Razlika između verzija stranice "Ahalazija"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
Ahalazija '''Achalasia''' ili ahalazija jednjaka, ahalazija kardije, kardijospazam i aperistaltika jednjaka (ezofagusa) je poremećaj pokretljivosti (motiliteta) jednjaka. [[Glatke mišićne ćelije ]] jednjaka nemaju svoju normalnu [[peristaltika|peristaltiku]](sposobnost mišića probavne cijevi da pokreće hranu prema završetku debelog crijeva). Istovremeno [[donji sfinkter jednjaka]] (LES -Lower oesophageal sphincter)se ne relaksira da bi propustio hranu u [[želudac]] za vrijeme akta [[gutanje|gutanja]].<ref name=Park_2005>{{cite journal |author=Park W, Vaezi M |title=Etiology and pathogenesis of achalasia: the current understanding |journal=Am J Gastroenterol |volume=100 |issue=6 |pages=1404–14 |year=2005 |pmid=15929777 |doi=10.1111/j.1572-0241.2005.41775.x}}</ref> Stoga kažemo da je glavna karakteristika ahalazije neadekvatna relaksacija donjeg sfinktera jednjaka (donji ezofagealni sfinkter) i aperistaltikom jednjaka. <ref name="stetoskop"> [http://www.stetoskop.info/bolesti-sistema-za-varenje/ahalazija-jednjaka.html Ahalazija jednjak], pristup 21. prosinac 2007. </ Ref> Javlja se kod oba spola (češće kod [[muškarac]] a) između 30. i 60. godine života. <ref name="kardiospazam"> [http://www.koah.rs.ba/default.aspx?orn=orn0004410124&lang=sr-SP-Latn&pg=bolesti/ahalazija.html Kardiospazam], pristup 21. prosinac 2007. </ Ref>
Karakteristika ahalazije je [[disfagija]] (otežano gutanje, regurgitacija (vraćanje pojedenog progutanog sadržaja) i ponekad bol u prsima. Dijagnoza se postavlja pomoću manometrije jednjaka i rendgenskim rediološkim pretragama sa barijevom kašom. Postoje različiti lijekovi za liječenje ali uspjeh nije nikada kompletan. Botox se može koristiti za liječenje ali je najbolje uraditi [[Hellerova motomija|Hellerovu miotomiju]] donjeg sfinktera jednjaka.
Najčešći tip je primarna ahalazija gdje se ne zna uzrok. Distalni inhibitorni neuroni jednjaka ne funkcioniraju dobro.
== Etiologija ==
Promjene nastaju uslijed poremećaja neuro-mišićnog aparata, odnosno nedostatka vlakana Aerbahovog živčanog pleksusa (spleta živaca) u mišićnom sloju zida jednjaka. <ref name="kardiospazam"/> Smatra se da denervaciju Aerbahovog spleta uzrokuju različiti faktori: [[virusi]], [[bakterije]], [[paraziti]], toksične tvari, [[metabolizam | metabolički]] poremećaji, oštećenja živčanih vlakana tijekom operativnih zahvata i sl.. <ref name="stetoskop"/> Sekundarni uzroci mogu biti [[rak jednjaka]] ili [[Chagasova bolest]] (Šagas).
== Klinička slika ==
Parasimpatički vlakna koja imaju relaksirajuće ulogu u predjelu donjeg sfinktera jednjaka nedostaju, i taj dio ne može se normalno otvara za vrijeme prolaska [[hrana | hrane]] kroz jednjak. Bolest veoma često nastaje naglo s pojavom [[Disfagija | disfagije]] (poremećaja [[gutanje | gutanja]]), bilo poslije [[stres]]nih situacija ili tijekom akutnih bolesti gornjih respiratornih puteva. U početku se [[disfagija]] javlja tijekom unošenja čvrste (nedovoljno sažvakane) hrane, a kasnije i kod unošenja kašaste i tekuće hrane i napitaka. Tegobe vremenom postaju sve izraženije i bolesnici da bi progutali hranu uzimaju tijekom obroka sve veću količinu tekućine. U kasnijoj fazi [[bolest]]i dolazi do dilatacije (širenja) [[jednjak]]a i usporavanja tranzita kroz njega, što dovodi do pojave [[povraćanje | povraćanja]], ruminacije (preživanje), osjećaja lošeg zadaha iz [[ usta]], prelivanja hrane u [[dušnik]] i [[usna duplja | usnu šupljinu]], kao i pojave aspiracionih bronhopneumonije i gubitka tjelesne težine. Bol u grudnom košu (nevezan za kardiovaskularna oboljenja) nastaje nakon unošenja obilnih obroka i prestaje kada se jednjak isprazni. <ref name="stetoskop"/>
== Komplikacije ==
Kao komplikacije osnovne bolesti mogu se jave: zastojni ezofagitis (upala jednjaka), erozije, ulceracije, stvaranje divertikula (džepastih proširenja), perforacije zida, a najteža komplikacija je maligno oboljenje jednjaka. <ref name="stetoskop"/>
== Dijagnoza ==
Dijagnoza ahalazije se postavlja na osnovu [[anamneza (medicina) | anamneze]], radioskopije i radiografija, endoskopije i histološkog nalaza.
== Liječenje ==
Primjena nitrata sa dugotrajnim dejstvom ili blokatora kalcijevih kanala smanjuje tlak donjeg sfinktera jednjaka i poboljšava prolaz hrane. U uporabi su i različiti pneumatski dilatatori kojima se postižu zadovoljavajući rezultati. Dijetetski režim (česti i manji obroci od tečno kašaste hrane bez jakih začina) smanjuju iritabilni ulogu i sporije dolazi do erozivnih promjena. Kirurško liječenje ima dugotrajniji efekt, <ref name="stetoskop"/> a potpuno izlječenje se postiže Helerovom kardiomiotomijom ili dilatacijom jednjaka balonom. <ref name="igman"> [http://www.igman.com/medicinski-rjecnik/A/Ahalazija.html Ahalazija], pristup 21. prosinac 2007. </ Ref> <ref name="kc"> [http://www.kc-bl.com/sr-SP-Latn/?TabID=1524 Klinički centar Banja Luka], pristup 21. prosinac 2007. </ Ref>
== Vanjski linkovi ==
* [Http://achalasia.us Pružanje pomoći, podrška i edukacija osoba oboljelih od ahalazije] ((en))
((Medicinsko upozorenje))
[[Kategorija: Bolesti probavnog trakta]]
[[De: Achalasie]]
[[En: Achalasia]]
[[Es: Achalasia]]
[[Fr: Achalasie]]
[[It: Acalasia]]
[[Ms: Akalasia]]
[[Nl: Achalasie]]
[[Ja: アカラシア]]
[[Pl: Achalazja przełyku]]
[[Pt: Acalasia]]
[[Ru: Kardiospazm]]
[[Tl: Achalasia]]
== Reference ==
<references/>
| |||