Razlika između verzija stranice "Majevica"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 3:
[[Planina]] '''Majevica''' je u strukturnom smislu [[horst]] - [[antiklinorijum]] koji zauzima centralni dio sjeveroistočne Bosne. Pruža se pravcem sjeverozapad - jugoistok između Posavine na sjeveru, Semberije na sjeveroistoku i istoku, Sprečanske kotline na jugu, te planine [[Ratiš]] i Tinjske kotline na zapadu. Duga je 56 km, a maksimalno široka do 25 km. Najviši vrh, Stolice (916 m n.v.), nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu planine. Prema većini morfometrijskih klasifikacija, Majevica se smatra niskom planinom.
[[Geološka građa]] Majevice je složena i u tom smislu možemo uslovno izdvojiti tri tektonske cjeline koje imaju "dinarski" pravac pružanja i međusobno su paralelne.
Jugozapadni, najviši dio, u strukturnom smislu je horst izduženog oblika. Ova cjelina se u literaturi izdvaja kao "[[greben]] Majevice". Njegov sjeverozapadni dio je građen od stijena jursko - kredne starosti (tzv. [[ofiolitni melanž]] sa transgresivnim krednim sedimentima preko njega). Radi se o raznim stijenama magmatsko - metamorfnog kompleksa. Južni dio grebena Majevice je građen od eocenskih pješčara, laporaca i djelimično krečnjaka, te od oligocenskih flišnih sedimenata. U morfometrijskom smislu ovo je najviši i najizrazitiji dio Majevice. Vrhovi: Stolice (916 m n.v.), (Busija 840 m n.v.), Međednik (842 m n.v.), Okresanica (815 m n.v.), Lipici (734 m n.v.).
Drugi dio koji možemo izdvojiti, u literaturi se naziva [["Ubrani kompleks sjeverne Majevice"]]. On zauzima krajnji sjeveroistočni pojas (dio) planine, pruža se paralelno sa "grebenom Majevice, a od njega je odvojen Šibošničko - loparskim neogenskim basenom, također dijelom Majevice. Građen je od jako ubranih paleocenskih glina i pješčara, koje su neotektonskim pokretima revesno izdignute duž rasjeda koji odvaja Majevicu od Posavine i Semberije na sjeveru. Ovaj ubrani kompleks, kao [[morfološka cjelina]], nije mnogo izrazit. Na više mjesta je potpuno presječen poprečnim riječnim dolinama ([[Maočka rijeka]], [[Rahićka rijeka]], [[Šibošnica]], [[Gnjica]]...), a prosječna visina vrhova je od 400 do 700 m n.v. Vrhovi: Udrigovo (562 m n.v.), Jašterik (484 m n.v.), Vjeternik (705 m n.v.) i Golaćko brdo (593 m n.v.).
Treća morfološka cjelina Majevice je [[Šibošničko - loparski neogenski basen]], a nalazi se između prethodne dvije. Zauzima veliku površinu, a građena je u cijelosti od miocenskih sedimenata, koji leže transgresivno na sedimentima grebena Majevice. U morfološkom smislu predstavlja unutargorsku depresiju, jako raščlanjenu, prosječne nadmorske visine od 300 do 500 m. Tu su smještena mnogobrojna naselja: [[Lopare]], Piperi, Humci i dr...