Razlika između verzija stranice "Kostur"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: gl:Esqueleto
m robot Dodaje: als:Skelett; kozmetičke promjene
Red 8:
 
[[Citoskelet]] ([[grčki jezik|grč.]] ''kytos''=[[ćelija]]) služi za stabiliziranje i davanje oblika ćelije. Osim toga ćelije se uz pomoć citoskeleta mogu kretati i transportirati tvari u svojoj unutrašnjosti. Dijelovi citoskeleta osim toga vrše određene radnje u procesu prenosa signala između ćelija.
Citoskelet se sastoji od tankih [[protein|proteina]]a, koje je ćelija po potrebi u stanju producirati ili razgraditi. Ovi proteini se nazivaju [[mikrofilamenti]] i protežu se kao niti kroz ćeliju u svim pravcima.
 
== Hidroskelet ==
Red 16:
== Egzoskelet ==
 
[[Datoteka:Ant SEM.jpg|thumb|right|Glava [[mrav|mrava]]a]]
 
Ostale životinje, prije svega [[člankonošci]] ([[grčki jezik|grč]].: ''arthropoda''), a unutar ove grupe [[insekti]], [[pauci]] i [[rakovi]], su razvile [[egzoskelet|ekzoskelete]]. Pošto egzoskeleti uglavnom nemaju veliku mogućnost rasta, kod ovih životinja u toku individualnog razvoja uglavnom dolazi do presvlačenja prilikom kojeg se stari oklop odbacuje i zamjenjuje novim.
Red 26:
== Endoskelet ==
 
[[Endoskelet]] je noseća struktura organizma koja se nalazi u unutrašnjosti tijela. Ovakve strukture možemo naći kod svih [[hordati|hordata]], [[bodljokošci|bodljokožaca]] i [[spužve|spužvi]]. Endoskelet tijelu daje stabilnost i omogućuje slobodno kreanje. Pravi endoskelet se razvija iz [[mezoderm|mezoderma]]a i ovakav tip kostura nalazimo kod hordata i bodljokožaca.
 
=== Spužve ===
Red 34:
=== Bodljokošci ===
 
Skelet bodljokožaca u koje se ubrajaju i [[morske zvijezde]] se sastoji najvećim dijelom od [[kalcit|kalcita]]a uz mali dodatak magnezijevog oksida. Nalazi se ispod vanjske kože (epiderma) u [[mezoderm|mezodermu]]u i stvara se unutar ćelijskih zajednica tzv. sklerocita. Materija koju stvaraju ovi sklerociti (tzv. ''stereom'') je porozna i stoga istovremeno i čvrsta i laka. Ona vremenom srasta u ploče (''osikli'') koji mogu rasti u svim pravicma i stoga nadomjestiti gubitak jednog dijela tijela. [[Članak|članci]] koji povezuju pojedine dijelove kostura se mogu pokretati uz pomoć mišića.
 
=== Hordati ===
 
Skelet [[kičmenjaci|kičmenjaka]] (kralježnjaka) i leptokardija se sastoji od čvrstih elemenata koji se mogu pomjerati uz pomoć mišića. Kod čovjeka i uopćeno kod većine kičmenjaka se ovi elementi nazivaju kosti. Drugi veoma važan dio kostura kod hordata je hrskavica. Kod [[sisari|sisara]] je nalazimo uglavnom u području [[zglob|zglobova]]ova, dok je kod drugih životinja (npr. kod hrskavičnjača ili rušljoriba kojima pripada [[ajkula]]) skelet u potpunosti izgrađen od hrskavice.
 
Dok se kosti sastoje od [[osteociti|osteocita]] (specifične koštane ćelije), hrskavica se sastoji od [[hondrociti|hondrocita]] (specifične hrskavične ćelije). Na osnovu međućelijske matrice se razlikuju [[hijalin|hijalinska]]ska, elastična i končasta hrskavica.
 
==== Kičmenjaci ====
Red 55:
 
;[[Morski sisari]]
:Da bi olakšalo ili omogućilo kretanje u vodi, kod morskih sisara su se prednji udovi razvili u obliku peraja. Stražnji ekstremiteti su se ili potpuno izgubili (kao kod [[kit|kitova]]ova) ili su se spojili u jednu zajedničku repnu peraju (kao kod [[foke|foka]] ili tuljana).
 
;[[Anatomija čovjeka|Čovjek]]
Red 61:
{{glavni|Ljudski kostur}}
 
:Ljudski kostur predstavlja 12% ukupne mase tijela, što znači da kod čovjeka težine 75 kg kostur teži samo 9 kilograma. Kostur odraslog čovjeka se sastoji od nešto više od 200 [[kost|kostiju]]iju (tačan broj se može razlikovati od čovjeka do čovjeka) i dijeli se u aksijalni i udni dio. Aksijalni kostur čine [[lobanja]], [[vrat]] i [[torzo]]. Udni kostur se sastoji od kostiju [[ruka|ruku]] i [[noga|nogu]], te [[rame|ramenog]]nog i [[karlica|karličnog]] pojasa.
 
:Ljudskom kosturu je potrebno više godina dok se u potpunosti ne razvije. Iako se nadlaktična kost ([[latinski jezik|lat.]] ''humerus'') razvije još za vrijeme trudnoće (8. sedmica), kostur je potpuno razvijen tek oko 20. životne godine.
Red 69:
[[Kategorija:Skeletni sistem]]
 
[[als:Skelett]]
[[an:Escleto]]
[[ar:هيكل عظمي]]