Razlika između verzija stranice "Ideologija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
TobeBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: io:Ideologio
m robot Mijenja: arz:ايديولوچيا; kozmetičke promjene
Red 3:
Danas se koristi u dva osnovna značenja:
 
* Često ima vrijednosno negativno obilježje, označavajući iskrivljenu, lažnu svijest, odnosno iskrivljenu sliku stvarnosti prilagođenu nečijim vrednotama i interesima.
* Postoje i neutralna značenja u duhu [[funkcionalizam|funkcionalizma]]:
** sistem ideja koje zastupa neki pojedinac ili grupa, ili
** proučavanje ideja i sistema ideja raznih pojedinaca i grupa.
 
== Rječničko značenje u bosanskom jeziku ==
 
[[Bosanski enciklopedijski rječnik]] navodi niz značenja pojma "ideologija". Navodi se neutralno i negativno značenje, te vezanost uz grupu ili uz pojedinca.
# Proučavanje ideja i rad na idejama.
# ''U politici'':
* primjenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje;
* ''razgovorno'': krivo ili ekstremno shvaćanje i tumačenje kakve ideje (u frazama: "zadojen ideologijom", "zasljepljen ideologijom" isl.).
# Ukupnost filozofskih, društvenih, političkih, moralnih, religioznih itd. ideja svojstvenih jednom razdoblju ili
jednoj društvenoj grupi (npr: "prosvjetiteljska ideologija", "građanska ideologija", "militaristička ideologija" itd.).
# ''Razgovorno'':
* puka teorija o čemu, otuđena od životne prakse;
* životno opredjeljenje ("nečija osobna ideologija").
 
=== Engleski jezik: samo neutralno značenje ===
Red 26:
 
''Oxford Advanced Learner's Dictionary'' navodi za "ideology":
* ideje (odnosno skup ideja) koje čine osnovu neke ekonomske ili političke teorije, ili koje podržava neka grupa ili osoba.
 
Microsoftova ''Encarta Worlds English Dictionary'' daje širi opis i razlikuje dva značenja:
# Sistem društvenih vjerovanja: pažljivo organizirani sistem vjerovanja, vrednota i ideja koje čine osnovu socijalne, ekonomske ili političke filozofije ili programa.
# Orijentacioni sistem vjerovanja (''meaningful belief system"): skup vjerovanja, vijednosti i uvjerenja koji usmjerava način na koji pojedinac ili grupa kao što je društvena klasa misli, djeluje i razumijeva svijet.
 
''[[Encyclopaedia Britanica]]'' (15th edition) navodi također neutralnu definiciju.
Red 45:
Ideolozi gaje optimističko uvjerenje da će znanost o idejama osloboditi ljude od predrasuda i pripremiti ih za vrhovništvo razuma, za društvo osnovano na racionalnosti i znanosti. U De Tracyjevom učenju i djelovanju zastupljena su četiri faktora, koji se i danas navode u definiciji pojma "ideologija":
 
* sistem objašnjenja svijeta,
* program djelovanja,
* javno djelovanje za provedbu programa, te
* isticanje posebne uloge [[intelektalac|intelektualaca]].
 
De Tracyjeva "ideologija" je bila službena doktrina Francuske Republike u doba [[Direktorij]]a, [[1795]].-[[1799]]. godine. Središnju ulogu imao je ''Nacionalni institut'' kojeg je osnovao i vodio de Tracy. Kombinirajući vjeru u osobnu slobodu i u racionalno državno planiranje, ideolozi su imali znatan uticaj na duhovni život, politiku i obrazovanje. Iako je to kratko trajalo, taj spoj [[liberalizam|liberalnih]] i [[etatizam|etatističkih]] koncepcija i danas je snažno prisutan u koncepcijama francuskih stranaka i političara.
Red 107:
 
'''Funkcije ideologije''' proizlaze iz karaktera uslova u kojima je nastala. Stoga svaka '''ideologija''' nosi i određena svojstva koja određuju i modalitete njenih funkcija. S obzirom na karakter ideologije moguće je izdvojiti njene dvije globalne funkcije:
* pozitivna i
* negativna.
 
'''Pozitivna funkcija''' očituje se u tome kada ideologija posreduje kao pozitivan faktor u [[društvo|društvenom]] razvoju - pokretač društvenog napretka, dok se '''negativna funkcija''' očituje kao demotivacijsko i retrogradno djelovanje ideologije u [[društvo|društvu]], a posebno u reakcionarnom i konzervativnom smislu.
 
Prema razini formiranja opsega i karaktera uticaja moguće je izdvojiti najmanje tri razine funkcija ideologije:
* Prvi nivo je onaj gdje se ideologija shvaća i koristi kao instrument izražavanja pripadnosti određenoj društvenoj grupi, određenoj klasi, stranci itd.
* Drugi nivo je upotreba ideologije u socijalno-klasnom i statusnom razlikovanju i povezivanju unutar klase, tj. socijalne [[stratifikacija|stratifikacije]] [[društvo|društva]].
* Treći nivo je posredovanje ideologije u društvenim i [[politika|političikim]] promjenama i to:
*# ''reforme klasnog ili socijalnog sistema i političke vlasti.
*# ''radikalna izmjena klasnih odnosa, socijalnog sistema i postojećeg oblika vlasti.''
*# ''očuvanje statusa '''quo''' u društvenim odnosima, zaštita i održanje postojećih institucija i modela vlasti u društvu.''
* Četvrti nivo je posrednička i instrumentalna uloga ideologije u političkom organiziranju društva i oblika vlasti kroz forme političke borbe (nadmetanja) i političkog djelovanja: od organiziranja u [[politička stranka|političke stranke]] i društvene grupe za pritisak do organiziranja političkog nadmetanja na izborima, zatim osvajanja ili zadržavanja pozicija vlasti i donošenja ključnih političko-pravnih (zakonskih) i materijalnih odluka značajnih za čitavo društvo.
 
Na svim spomenutim nivoima osnovna karakteristika '''ideologije''' jest težnja da se, upravo, taj oblik ideologije prezentira i nametne kao dominantan, univerzalan i svrsishodan, uz istovremeno kritičko i iskrivljeno predstavljanje drugih ideoloških koncepcija i mogućnosti u društvu. S obzirom na to i konkretne funkcije koje ima ili može imati ideologija, te njene manifestirajuće oblike, možemo razlikovati nekoliko tipova ideologije :
# '''Prvo''', ideologija društvene grupe (npr. birokracije, tehnokracije, nacije, itd.)
# '''Drugo''', ideologija klase (vladajuće ili subordinirane klase)
# '''Treće''', ideologija profesije ([[političar]]a, [[manager]]a, [[pravnik]]a, [[umjetnik]]a, [[radnik]]a, itd.)
# '''Četvrto''', stranačka ideologija (građanske, demokratske, socijalističke, komunističke, fašističke, nacionalne, religijske stranke, partija, itd.)
# '''Peto''', individualističke (neizdiferencirane) ideologije (ideologije neorganiziranih pojedinaca, naučnika, [[umjetnik]]a, i dr.)
 
S obzirom na javnu poziciju (položaj) ideologije mogu biti:
* vladajuće
* periferne ili subordinirane
 
S obzirom na način postizanja cilja:
* reformističke
* revolucionarne.
 
Prema sadržaju ideologije mogu biti:
* reakcijske
* konzervativne
* progresivne (liberalne)
* radikalne.
** '''Reakcijske''' ideologije su one koje teže povratku na staro ili sugeriraju društveni sklop, [[društvo]], model društvenih odnosa koji je zasnovan na elementima nesloboda, represije, diskriminacije itd.
** '''Konzervativne''' ideologije su one koje teže zadržavanju status '''quo''' u društvu.
** '''Progresivne (liberalne)''' ideologije odlikuju se težnjom prevazilaženja tradicionalnog u korist društvenih promjena i inovacija.
** '''Radikalne''' ideologije teže korjenitoj, totalnoj promjeni društva i historijsko-kritičkom razumijevanju ljudske prakse.
 
== Pareto: ideologije kao "derivat" ==
Red 174:
== Literatura ==
 
* ''The New Enciclopaedia Britanica'', 15th edition.
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [[Karl Mannheim|Mannheim, Karl]]: ''Ideologija i utopija'', Beograd: Nolit, 1978. (Prvo izdanje na njemačkom 1965.)
* [[Karl Marx|Marx, Karl]] i [[Friedrich Engels|Engels, Friedrich]]: ''[[Rani radovi (Marx i Engels)|Rani radovi]]'', Zagreb: Naprijed, 1985. (7. izdanje. Prvo izdanje 1953.)
* Nohlen, Dieter (ur.): ''Politološki rječnik. Država i politika'', Osijek–Zagreb–Split: Pan Liber, 2001. (Original na njemačkom, 1. izd. 1991, 4. izd. 1996.)
 
== Vanjski linkovi ==
Red 190:
[[an:Ideyolochía]]
[[ar:إيديولوجيا]]
[[arz:ايديولوجياايديولوچيا]]
[[bat-smg:Ideuoluogėjė]]
[[be:Ідэалогія]]