Arhaik: razlika između verzija

Uklonjeno 5 bajtova ,  prije 12 godina
m
robot Mijenja: la:Aeon Archaeanus; kozmetičke promjene
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
m (robot Dodaje: simple:Archaean)
m (robot Mijenja: la:Aeon Archaeanus; kozmetičke promjene)
'''Arhaik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definisana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a (Međunarodne stratigrafske komisije), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a.
 
== Arhajska tektonika i postanak kontinenata ==
Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: Kanadski štit ([[Sjeverna Amerika]]), Baltički štit ([[Evropa]]), Sibirski kraton ([[Azija]]), Gvajanski štit, Brazilski štit, Patagonijski štit ([[Južna Amerika]]), Zapadnoafrički štit, Angola-kasai štit, Tanzanijski štit, Rodezijsko-transvalski štit ([[Afrika]]), Indijski kraton, Ygarn štit, Pilbara štit ([[Australija]]).
 
Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izložene na površini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na [[Grenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], zapadnoj Australiji i južnoj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tokom ovog eona, stijene te starosti čine samo 7% sadašnjih kratona na svijetu. Čak i kad uzmemo u obzir eroziju i uništenje nekadašnjih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% današnje kontinentalne kore nastalo tokom arhaika.
 
== Arhajske stijene ==
 
Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije grupe: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[hlorit]]om i [[hornblenda|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[šejl]]ovima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezasta formacija|trakastim željezastim formacijama]] (eng. ''Bandede Iron Formations'' – BIF).
''Greenstonei'' imaju veliku privrednu važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[hrom]]a i [[nikl|nikla]]a, uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[bakar|bakra]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza.
 
Što se tiče [[sedimentologija|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također, nema ni [[sediment|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[šejl]]ova i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene.
Neke željezovite stijene na jugu Grenlanda sadrže odnos <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C jednak onome u svim živim organizmima, što upućuje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti hemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina.
 
Pošto u arhajskim stijenama prevladavaju samo [[prokarioti|prokariotski]] organizmi, arhaik možemo smatrati dobom prokariota. Ukoliko su već tada postojali [[eukarioti]], nisu sačuvani u fosilnome zapisu.
 
{{Arhaik}}
[[kk:Архей]]
[[ko:시생누대]]
[[la:Aeon ArchaicusArchaeanus]]
[[lt:Archėjus]]
[[ms:Arkean]]
66.968

izmjena