Razlika između verzija stranice "Arhaik"

 

== Arhajska tektonika i postanak kontinenata ==

Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: Kanadski štit ([[Sjeverna Amerika]]), Baltički štit ([[Evropa]]), Sibirski kraton ([[Azija]]), Gvajanski štit, Brazilski štit, Patagonijski štit ([[Južna Amerika]]), Zapadnoafrički štit, Angola-kasai štit, Tanzanijski štit, Rodezijsko-transvalski štit ([[Afrika]]), Indijski kraton, Ygarn štit, Pilbara štit ([[Australija]]).

 

 

 

Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije grupe: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[hlorit]]om i [[hornblenda|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[šejl]]ovima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezasta formacija|trakastim željezastim formacijama]] (eng. ''Bandede Iron Formations'' – BIF).

 

Što se tiče [[sedimentologija|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također, nema ni [[sediment|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[šejl]]ova i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene.

Neke željezovite stijene na jugu Grenlanda sadrže odnos ¹²C i ¹³C jednak onome u svim živim organizmima, što upućuje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti hemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina.

 

 

{{Arhaik}}

[[kk:Архей]]

[[ko:시생누대]]

[[lt:Archėjus]]

[[ms:Arkean]]