Razlika između verzija stranice "Theodor Körner"

Iste godine pristupa Socijaldemokratskoj partiji Austrije, te time počinje njegova politička karijera. Bio je predstavnik Beča u Državnom savjetu Austrije, te je ujedno i savjetnik paramilitarne organizacije [[Republikanski zaštitni savez]] ([[njemački jezik|njem.]]:''Republikanischer Schutzbund''), ali zbog sukoba sa vođom organizacije [[Alexander Eifler|Alexanderom Eiflerom]] istupa iz saveza 1930. godine. 1934. godine, zbog nemira, biva sa drugim članovima Socijaldemokratske partije uhapšen, no krajem godine je oslobođen. Jedno se vrijeme bavi naučnim radom i sa svojim [[Carl von Clausewitz|Clausewitz]] studijama, pokušao je njemačkim vojnim krugovima pojasniti problematiku rata protiv [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]], kog po njegovom uvjerenju nije bilo moguće dobiti. Nakon atentata na Hitlera 20. jula 1944. godine ponovo je uhapšen, ali zbog nedostatka dokaza o njegovoj povezanosti sa pokretom otpora, ubrzo je oslobođen. Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], predlođenpredložen je za gradonačelnika Beča, a 17- aprila 1945. godine odobrenjem sovjetskog generala [[Aleksej Blagodatov|Alekseja Blagodatova]], postavljen je na tu funkciju. Zbog dobrog poznavanja ruskog jezika, kao i svojih osobina kao bivši general, pokazao se kao dobar pregovarač u pregovorima sa saveznicima u okupiranom Beču.