Razlika između verzija stranice "Um"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 14:
[[Svijest]] kod sisara (uključujući ljude) je aspekt uma za koji se smatra da subjektivnost i daje mogućnost razumijevanja odnosa pojedinca i njegovog okruženja. Tema je mnogih istraživanja u [[filozofija uma|filozofiji uma]], [[psihologija|psihologije]], [[neuronauka|neuronauke]] i [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]]. Neki filozofi dijele svijest na vanrednu svijest koja je subjektivno iskustvo, te dostupnu svijest koja se odnosi na opću raspoloživost informacija procesnim sistemima u mozgu.
===Filozofija uma===
Filozofija uma je grana [[filozofija|filozofije]] koja proučava prirodu [[um|uma]], [[mentalni događaj|mentalnih događaja]], [[mentalna funkcija|mentalnih funkcija]], [[svijest|svijesti]], te njihov odnos s tijelom.
''[[dualizam (filozofija uma)|Dualizam]]'' i ''[[monizam]]'' su dvije glavne škole misli koje pokušavaju riješiti problem uma i tijela. Dualizam je pozicija koja tvrdi da su um i tijelo na neki kategorijski način odvojeni jedno od drugog. Može se pratiti od [[Platon]]a, [[aristotel]]a te [[Sankhya]] i [[Joga]] škole [[hinduizam|hinduističke]] filozofije, ali najpreciznije ju je formulisao [[René Descartes]] u 17. stoljeću. ''[[dualizam (filozofija uma)|Supstancijski dualisti]]'' tvrde da je um neovisna postojeća supstanca, dok ''[[dualizam svojstava|dualisti svojstava]]'' kažu da je um grupa neovisnih svojstava koja proizlaze iz mozga i ne mogu se reducirati na njega, ali nije distinktivna supstancija.
''[[Monizam]]'' je pozicija da um i tijelo nisu [[ontologija|ontološki]] različite vrste entiteta. Ovu perspektivu je prvi put predložio u [[zapadna filozofija|zapadnoj filozofiji]] [[Parmenid]] u 5. st. p.n.e. i bila je kasnije usvojena kod [[racionalizam|racionalista]] [[Baruch de Spinoza|Barucha Spinoze]]. ''[[fizikalizam|Fizikalisti]]'' tvrde da postoje samo entiteti postulirani fizikalnom teorijom, i da će um biti eventualno biti objašnjen tim entitetima nakon što se fizikalna teorija dovoljno razvije. ''[[idealizam|Idealisti]]'' zagovaraju da je um sve što postoji, i da je vanjski svijet ili mentalan ili iluzija stvorena od samoga uma. ''[[neutralni monizam|Neutralni monisti]]'' priklanjaju se poziciji da postoji neka druga, neutralna supstancija, te da i materija i um su svojstva te nepoznate supstance. Uobičajeni monizmi 20. i 21. stoljeća su svi varijacije fizikalizma; u te perspektive spadaju [[biheviorizam]], [[različni fizikalizam]], [[anomalijski monizam]] i [[funkcionalizam|funkcionalizam]].
Mnogi moderni filozofi uma usvajaju ''reduktivnu'' ili ''nereduktivnu fizikalističku'' poziciju, tvrdeći u različitim pogledima da je um nešto što nije odvojeno od tijela. Ti pristupi su izrazito utjecajni u naukama, osobito u područjima [[sociobiologija|sociobiologije]], [[računarstvo|računarstva]], [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]] i različitih [[neuroznanost|neuroznanosti]]. Ostale filozofije, ipak zastupaju nefizikalističku poziciju koja stavlja od pitanje ideju da je um čisti fizikalni konstrukt. ''Reduktivni fizikalisti'' zagovaraju da sva mentalna stanja i svojstva će biti objašnjena naučnim uvidom u fiziološke procese i stanja. ''Ne-reduktivni fizikalisti'' tvrde da iako je mozak sve što je u odnosu s umom, predikati i rječnik korišten u mentalnim opisima i objašnjenima su nezamjenjivi te se ne mogu reducirati na jezik i nižerazinska objašnjenja fizikalnih nauka. Stalni [[neuronauka|neuronaučni]] razvoj je pomogao da raščisti neke sumnje. Ipak, one su daleko od toga da budu riješene i moderni filozofi uma nastavljaju istraživati kako subjektivne kvalitete i intencionalnost mentalnog stanja i svojstva mogu biti objašnjena u naturalističkim terminima.
[[Kategorija:Psihologija]]
| |||