Razlika između verzija stranice "Um"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 5:
Uveliko se raspravlja koje osobine čine um. Neki tvrde da um sačinjavaju isključivo ''više'' intelektualne funkcije, ponajviše razum i [[pamćenje]]. U ovakvom stavu emocije - [[ljubav]], [[mržnja]], [[strah]], [[radost]] - su po prirodi ''primitivnije'', odnosno subjektivnije, i na njih bi se trebalo gledati odvojeno od uma. Drugi tvrde da razna racionalna i emocionalna stanja ne mogu biti tako razdvojeni, da su iste prirode i porijekla, te da bi stoga trebala biti smatrana dijelom onog što nazivamo umom.
== Aspekti uma ==
===Mentalne sposobnosti===
[[Misao]] je mentalni proces koji dopušta pojedincima da shvataju svijet, i tako djeluju prema svojim ciljevima, planovima i željama. Riječi koje obilježavaju slične koncepte i procese su spoznaja, mašta i ideja. Razmišljanje uključuje moždanu manipulaciju [[informacija]]ma, kao prilikom formiranja koncepata, rješavanja [[problem]]a, rasuđivanja i donošenja odluka. Razmišljanje je viša kognitivna funkcija, a analiza misaonih procesa je grana [[kognitivne psihologije|Kognitivna psihologija]].
[[Pamćenje]] je sposobnost spremanja, zadržavanja, a zatim sjećanje informacija. Iako su tradicionalne studije pamćenja započele u oblasti [[filozofije|Filozofija]], u kasnom devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeću smješta se u područje [[kognitivne psihologije|Kognitivna psihologija]]. U zadnjih nekoliko decenija postalo je jedno od temeljnih stubova nove grane nauke nazvane [[kognitivna neuronauka]], nastale kao brak između kognitivne psihologije i [[neuronauke|Neuronauka]].
[[Mašta]] je prihvaćena kao urođena sposobnost i proces da se izmisli djelimična ili potpuna lična oblast koju um stvara iz čulnih opažanja vanjskog svijeta. U [[psihologiji|psihologija]], ovaj pojam se koristi za proces oživljavanja predmeta opaženih ranije kroz čula. Jedna od teorija evolucije ljudske mašte je da je to sposobnost [[svjesnih|svijest]] bića da riješe probleme korištenjem mentalne [[simulacije|simulacija]].
[[Svijest]] kod sisara (uključujući ljude) je aspekt uma za koji se smatra da subjektivnost i daje mogućnost razumijevanja odnosa pojedinca i njegovog okruženja. Tema je mnogih istraživanja u [[filozofiji uma|filozofija uma]], [[psihologije|psihologija]], [[neuronauke|neuronauka]] i [[kognitivne nauke|kognitivna nauka]]. Neki filozofi dijele svijest na vanrednu svijest koja je subjektivno iskustvo, te dostupnu svijest koja se odnosi na opću raspoloživost informacija procesnim sistemima u mozgu.
[[Kategorija:Psihologija]]
| |||