Razlika između verzija stranice "Atomska teorija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 5:
==Thomsonov model atoma==
Krajem 19. vijeka je već postojao značajan broj eksperimentalnih podataka koji su potvrđivali složenu građu atoma. Na osnovu [[molekularno-kinetička teorija|molekularno-kinetičke teorije]] određene su dimenzije atoma. Ispitivanjem [[električno pražnjenje|električnog pražnjenja]] u [[plin|gasovima]], [[elektroliza|elektrolize]], [[katodne zrake|katodnih]] i [[anodne zrake|kanalnih]] zraka dokazano je postojanje negativno naelektrisanih čestica. U isto vrijeme je dokazano da je [[masa]] elektrona mnogo manja od ukupne mase atoma. Na osnovu ovih saznanja, kao i pokušaja da objasni rezultate vlastitih eksperimenata [[William Thomson]] je predložio, a [[Joseph John Thomson|J.J. Thomson]] razradio prvi atomski model. U osnovi je to statički model prema kojem je atom sfera poluprečnika oko 10<sup>-10</sup>m, homogeno ispunjena pozitivno naelektrisanom materijom u koju su usađeni negativni elektroni. Slikovito se Thomsonov model može predstaviti kao [[lubenica]], pri čemu masa lubenice predstavlja pozitivno naelektrisanje a košpice predstavljaju elektrone. Ovaj model je omogućavao kvalitativni opis fenomena kao što su pražnjenje u gasovima i elektroliza ali nije mogao objasniti emisiju [[svjetlost|svjetlosti]].
 
==Rutherfordov model atoma==
Na osnovu eksperimenata raspršenja alfa-čestica na tankim metalnim listićima, Ernest Rutherford je 1911. godine predložio model atoma koji se zove ''nuklearni'' model atoma, a ponekad i ''planetarni'' model atoma. Kao izvor alfa-čestica upotrebljen je radioaktivni radon Rn, koji je smješten u olovno kućište sa uskim otvorom, tako da je dobijen uski pravolinijski snop alfa-čestica. Brzine alfa-čestica koje emitira ovaj radiaktivni izotop su reda veličine <sup>10 na 8</sup> m/s (metara u sekundi).
Raspršene alfa-čestice na tankom listiću zlata Au, Rutherford je posmatrao pomoću scintilatora. To je pokretni uređaj sa fluorescentnim ekranom na kome alfa-čestica izaziva kratkotrajni blijesak ili scintilaciju na samom mjestu udara. Na taj način se mogu brojati alfa-čestice koje udare u ekran na nekom mjestu u određenom vremenskom intervalu.
 
==Bohrov model atoma==