Verzija na dan 28 mart 2010 u 21:45 uredi 89.164.169.228 (razgovor) →‎Kostur udova ← Starija izmjena		Verzija na dan 28 mart 2010 u 21:48 uredi poništi Squirrel (razgovor \| doprinosi) Urednici 6.384 edits m Poništene izmjene koje je napravio 89.164.169.228 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Squirrel Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Human_skeleton_front_en.svg\|mini\|desno\|300px\|Ljudski kostur]] '''Kostur čovjeka''' se u svom osnovnom rasporedu kostiju podudara sa kosturima kopnenih ~~kralježnjaka~~kičmenjaka, najviše [[~~sisavaca~~sisari\|sisara]]. Čine ga: kosti glave, trupa i udova. == Kostur glave == Red 7: == Kostur trupa == Duž trupa proteže se ~~kralježnica~~kičma. Ona je sastavljena od 33 pršljena. Pršljeni su međusobno povezani hrskavičavim pločicama. Prva dva pršljena se rezlikuju od ostalih. Na prvom pršljenu, nosaču, leži kostur glave. Drugi pršljen, obrtač, ima izraštaj u obliku zupca koji ulazi u otvor nosača. Obrtač omogućava kretanje glave. Posljednji pršljenovi su međusobno srasli u trtičnu ili krstačnu kost. Savijenost kičme ublažuje udarce koje nastaju pri hodanju, trčanju i skakanju. Grudni pršljenovi su povezani sa 12 pari rebara. Na prednjem dijelu su hrskavicom povezani za [[prsna kost\|prsnu kost]], s kojom zatvaraju [[grudni koš]]. == Kostur udova == Kosti ruku i nogu ssa ~~kralježnicom~~kičmom su povezane [[karlični pojas\|karličnim]], odnosno [[rameni pojas\|ramenim pojasom]], i zajedno čine kostur udova. Rameni i karlični pojas žene i muškarca se razlikuju. U toku puberteta se karlični pojas djevojčica mijenja i postaje širi, s velikim ovalnim otvorom, prilagođavajući se budućoj funkciji rađanja. Kod dječaka sa nakon puberteta počinje širiti prsni koš i rameni pojas. Kosti ruku i nogu se većim dijelom ne razlikuju u obliku i poretku. Nepravilnim držanjem tijela može dovesti do krivljenja kičme koje se zove [[skolioza]] ([[grčki]] skoliozis – krivljenje), ali može nastati i iz drugih razloga ([[rahitis]], [[tuberkuloza kostiju]], itd.). Dugim stajanjem po tvrdoj podlozi u neprikladnoj obući može dovesti do spuštanja svoda stopala, it ako nastaje [[ravno stopal]]o (dus tabani). Ljudi sa ravnim stopalom ne mogu dugo hodati jer se brzo zamaraju. === Povrede kostiju i zglobova === Jaki udarci, nezgodni padovi ili prejaki pritisci mogu uzrokovati napukline ili ~~prijelome~~prelome kostiju i ozljede zglobova. ~~Prijelom~~Prelom kosti može biti zatvoren i otvoren. Prilikom [[zatvoreni ~~prijelom~~prelom kostiju\|zatvorenog ~~prijeloma~~preloma]], oštri vrhovi slomljene kosti povrijede okolna tkiva, krvne žile i ~~živce~~nerve. Zbog toga se ~~pojavljuju~~javljaju jaki bolovi, a često i [[nesvjestica]]. [[Ud]] sa prelomljenom kosti izmijeni oblik, otekne, a zbog izlivene krvi često i poplavi i postaje nepokretan. [[Otvoreni ~~prijelom~~prelom kostiju]] nastaje kada krajevi kostiju ~~probiju~~privju tkiva i kožu na površini tijela, rana krvari i lako se inficira (zarazi) bakterijama. [[Imobilizacija]] je postupak koji ozlijeđeni dio tijela učini nepokretnim i tako zaštiti od nehotičnih pokreta i daljih oštećenja. [[Uganuće]] je povreda zgloba pri kojoj se [[zglob]] ~~previše~~suviše istegne. Popuštaju veze i popucaju dijelovi [[zglobna čahura\|zglobne čahure]], pa se zglob nakon uganuća ~~brzo~~brz o osposobi za normalno kretanje. [[Iščašenje]] je povreda mnogo teža od uganuća. Zglobne veze i zglobna čahura se razderu, a ~~zglobna~~zglobni jabučica iskoči iz zglobne čašice. Bol, oticanje, plavilo oko zgloba zbog izliva krvi iz pokidanih [[krvni sud\|žila]] su su mnogo jači nego kod uganuća. Prilikom iščašenja potrebna je intervencija [[liječnik\|doktora]] i brza i pravilna [[prva pomoć]]. == Također pPogledajte ==

Razlika između verzija stranice "Ljudski kostur"