|
'''Direktni sistem transliteracije [[Bugarski jezik|bugarske ćirilice]]''' ([[Engleski jezik|engelski]], ''Streamlined System''; [[Bugarski jezik|bugarski]], ''Обтекаема система'') je stvoren od strane [[Matematika|Matematičkog]] instituta [[Bugarska akademija nauka|Bugarske akademije nauka]] [[1995]] godine<ref name="Antarctica">L.L. Ivanov, [[wikisource:Toponymic Guidelines for Antarctica|Toponymic Guidelines for Antarctica]], Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.</ref><ref>M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.</ref><ref>L.L. Ivanov, [http://members.multimanialycos.co.uk/rre/Romanization.html On the Romanization of Bulgarian and English], Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; ''Errata, id.'', XXIX, 2004, 1, p. 157.</ref><ref>Andreev A., I. Derzhanski eds. [http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf ''Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.''] Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. (Bilingual publication in Bulgarian and English) ISBN 978-954-8986-27-4</ref>. Ovaj sistem se koristi za lična imena i geografske nazive od 2000,<ref>[[wikisource:bg:Правилник_за_издаване_на_българските_документи_за_самоличност|Pravila izdavanja Bugarske lične karte i pasoše]], Državne novine broj 14, 2000.</ref> a u [[2009]]. postao je osnova posebnog bugarskog [[wikisource:bg:Закон за транслитерацията|Zakona o transliteraciji]]:<ref>[http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&idFileAtt=79168&allowCache=true Državne novine broj 19, 13 mart 2009.]</ref>
{| align=center cellpadding=6 cellspacing=0 style="text-align:center;"
|'''Ф'''<br />F||'''Х'''<br />H||'''Ц'''<br />TS||'''Ч'''<br />CH||'''Ш'''<br />SH||'''Щ'''<br />SHT||'''Ъ'''<br />A||'''Ь'''<sup></sup><br />Y||'''Ю'''<br />YU||'''Я'''<br />YA
|}
Izuzetaci:
1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla imati prvenstva (na primjer, ''James Bourchier'', ''Émile de Laveleye'' i ''Wellington'', a nikako ''Dzheyms Baucher'', ''Emil dyo Lavele'' ili ''Uelingtan'');<ref name="Antarctica"> </ref>
2. U 2006. godinu je zvanično prihvaćeno da se '''ИЯ''' nakraj rječi preslovljava kao ''IA'' umesto ''IYA''.<ref name="DV83-2006">[[wikisource:bg:Правилник_за_издаване_на_българските_документи_за_самоличност|Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност]]. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.</ref>
Direktni sistem je sličan sistemu BGN/PCGN od [[1952]]. godine za romanizaciju [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] koji je zvaničan u [[SAD]]-u kao i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Unatoč tome, drugi sistem transliteriše [[Ćirilica|ćirilična slova]] '''Х''', '''Ь''' i '''Ъ''' kao ''KH'', ''’'' (izostavnik) i ''Ŭ'', dok prvi sistem koristi ''H'', ''Y'' i ''A'' u tu svrhu.<ref>USBGN, [http://gort.ucsd.edu/edocs/fed/USBGN_romanization.pdf ''Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions''], 1994, pp.15-16.</ref>
Sličan “direktan” sistem transliteracije je predložen isto tako za [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i [[Slovenski jezik|slovenski]] jezik.<ref>L.L. Ivanov, [http://members.multimania.co.uk/rre/BCMSS.html Re-Romanization of Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian and Slovene: The 2010 Streamlined System]</ref> Orijentacija na [[Engleski jezik|englesku]] preslovljavanju dogoditi se već kod ostalim jezikama šta koristi ćirilicu, takvi kao [[Ruski jezik|ruski]]<ref>[http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047].</ref> i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref>[http://www.brama.com/art/transliterationu.html Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)]. Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.</ref><ref>Постанова N 55 Кабінету Міністрів України [http://zakon1.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=55-2010-%EF "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею"] від 27 січня 2010 р.</ref> pa, donekle, isto i [[makedonski jezik]].<ref>S. Георгиевски. [http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E Како да се латинизира кирилицата.] Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.</ref><ref>[http://www.omniglot.com/writing/macedonian.htm Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.]</ref>
==Reverzibilna varijanta==
Jedna pomoćna, reverzibilna varijanta izravnih sustava su predložili L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova '''А''', '''Ъ''', '''Й''', '''Ь''', '''ЗХ''', '''ЙА''', '''ЙУ''', '''СХ''', '''ТС''', '''ТШ''', '''ТЩ''', '''ШТ''', '''ШЦ''' preslovljavati su odnosno kao ''A'', ''`A'', ''Y'', ''`Y'', ''Z|H'', ''Y|A'', ''Y|U'', ''S|H'', ''T|S'', ''T|SH'', ''T|SHT'', ''SH|T'', ''SH|TS''.<ref>L. Ivanov, D. Skordev, D. Dobrev. [http://micom2009.smm.org.mk/upload/1241897999_B1_Abstract_MICOM2009_Ivanov.pdf The New National Standard for the Romanization of Bulgarian]. (Abstract). MASSEE International Congress on Mathematics. Ohrid, 16-20 September 2009.</ref>
== Također pogledajte==
|
