Razlika između verzija stranice "Osječenica"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
{{delete|no meaningful content; blanked by creator}} |
Planina Osječeniva, visoka 1795 m, srednje visoka planina u SZ dijelu Bosne i Hercegovine. |
||
Red 1:
Planina Osječenica nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Visoka je 1795 m. i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km. S njene strane se nalazi kanjon rijeke Une i njene pritoke Unca, a sa druge kraška polja: Medeno, Bjelajsko i Petrovačko. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i gotovo kilometar duga visoravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice što pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet runolist koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Izvori vode su rijetki, sa petrovačke strane najbliži izvor je Gorana, a od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je Ajzer bunar. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč (iza već spomenutih kraških polja u petrovačkoj kotlini).
Pohodio je ovu planinu botanicar i biolog Franjo Fiala davne 1891.g. Prvi planinarski opis je zabiljezen 1965.g., Salkic Mehmed, Nevolje s Osječenicom. Prva markacija je obavljena 1969.g. Godine 1971. Mehmed Šehic spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkic.
| |||