Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Hipokrat"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Link FA: ca, es.
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Hippocrates rubens.jpg|mini|240p|desno|Hipokrat; gravura iz 19. vijeka s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu]]
 
'''Hipokrat s Kosa''' (o. [[460 p.n.e.|460. pr. Kr.]]– [[380 p.n.e.|380. pr. Kr.]]) bio je najpoznatiji [[Antička Grčka|antički grčki]] liječnik. Obično se smatra jednim od najistaknutijih ličnosti [[medicina|medicine]] svih vremena. Pripadao je školi asklepijada na grčkom ostrvu [[Kos]]u. U djelima kojima mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je znanostnauku od magije i [[praznovjerje|praznovjerja]], skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se stoga smatra ''ocem naučne medicine''.
 
Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. [[epilepsija|epilepsije]] i [[eklampsija|eklampsije]], [[malarija|malarije]], [[epidemijski parotitis|epidemijskog parotitisa]]) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, ''facies hippocratica'').
 
Hipokrat je iznio pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek. U Hipokratovoj školi detaljno su opisani mozak sa dvije polutke, moždane ovojnice, ukršteni moždani sindromi, upala i tumor mozga itd. Na osnovi simptoma Hipokrat nije postavljao dijagnozu, nego prognozu bolesti.
Uz medikamente u tretmanu duševnih bolesti (u to vrijeme koristili su se različiti biljni pripravci, [[opijopijum]], [[kanabis]], rauvolfija i druge, empirijski nađene tvari) preporučavao je odmor, [[dijeta|dijetu]], [[gimnastika|gimnastiku]], a kao najprikladniji lijek - rad.
 
Insistirao je tome da liječnik mora poznavati uvjete u kojima bolesnik živi. Osnovna misao mu je misao bila da u liječenju treba poduprijeti prirodne otporne snage ljudskog organizma.
Po Hipokratovu mišljenju, karakteristike [[ličnost]]i određuju [[četiri tjelesna soka]] od kojih je sastavljen ljudski organizam: [[sluz]], [[žuč|žuta žuč]], [[crna žuč]] i [[krv]]. Prema tome u organizmu imamo toplu krv, hladnu sluz, žuta žuč je suha, a crna mokra. Nazivi za karaktere [[čovjek]]a također potiču od naziva tih tjelesnih sokova (sangvinični, flegmatični, kolerični i melanholični). Zdravlje je ''dobro miješanje'' (eukrazija), a bolest je poremećaj u mješavini tih sokova (diskrazija). Takvo mišljenje izvršilo je glavni uticaj na [[Galen]]a te kasnije i na [[srednjevjekovna medicina|srednjovjekovnu medicinu]].
 
''[[Corpus hippocraticum]]'' je zbirka oko 60 sačuvanih medicinskih djela, većinom napisanih između [[430 p.n.e.|430. pr. Kr.]] i [[200|200]]. pogodine. Kr.]] Tu je zbirku zapravo napisalo nekoliko ljudi s različitim stajalištima možda u [[aleksandrijska knjižnicabiblioteka|aleksandrijskoj knjižnicibiblioteci]] gdje su se okupili pod Hipokratovim imenom. Nijedan od rukopisa koji je dio Corpusa ne može se smatrati da ga je sam Hipokrat napisao, a najmanje je jednog od njih napisao njegov šurjak [[Polibije]].
 
Važan je Hipokratov doprinos kirurgijihirurgiji (repozicija iščašenih udova, operacija empijema). Slavno, starodrevno medicinsko pravilo pripisano Hipokratu je [[Primum non nocere]] ("najprije ne naškoditi"); drugo pravilo glasi [[Ars longa, vita brevis]] ("život je kratak, a umjetnost je dugovječna"). Pod Hipokratovim imenom sačuvala se i [[Hipokratova zakletva|zakletva]] starogrčkog liječnika – asklepijada; ona sadržava principe liječničke etike, koji i danas imaju svoju vrijednost.
 
== Djela ==
Red 35:
* ''[[Hipokratova zakletva|Zakletva]]''
 
== VišeTakođer informacijapogledajte ==
* [[Hipokratovo lice]]
* [[Hipokratovi prsti]] (deformacija)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Hipokrat"