Razlika između verzija stranice "Dionizije iz Halikarnasa"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ro:Dionis din Halicarnas |
m robot Dodaje: id:Dionysios dari Halicarnassus; kozmetičke promjene |
||
Red 3:
'''Dionizije iz Halikarnasa''' (oko 60-7. godine p.n.e, [[grčki jezik]]: Διονύσιος - Dionýsios) je bio grčki historičar i učitelj [[retorika|retorike]]. Rođen je u [[Halikarnas]]u (današnji [[Bodrum]], [[Turska]]).
== Život ==
Dionizije je došao u [[Rim]] nakon završetka rimskih građanskih ratova. U Rimu je proveo 22 godine proučavajući [[latinski jezik]] i [[literatura|literaturu]] i pripremajući materijale za svoje buduće djelo. Za vrijeme boravke u Rimu davao je lekcije iz retorike, koja je u (ne samo) antičko doba bila važna i cijenjena vještina u političkom životu. U Rimu je imao i priliku upoznati i susretati se sa brojnim važnim ličnostima. Tačan datum njegove smrti nije poznat ali se smatra da je umro nedugo nakon 7. godine p.n.e, nakon što je objavio djelo ''Rimski antikviteti'' (Ρωμαικη Αρχαιολογια - Rhomaikè archaiología). U svom radu, Dinonizije obuhvaća period rimske historije od mitskih vremena do početka [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]].
== Djelo ==
[[Datoteka:Georgian paliphsest V-VI cc.jpg|mini|200px|Gruzijski palimpsest iz V-VII stoljeća, vidi se novi tekst napisan preko starog]]
Red 13:
Dinonizijevo veliko djelo, ''Rimski antikviteti'', se sastoji od dvadeset knjiga; sačuvano je prvih devet, deseta i jedanaesta knjiga su gotovo kompletne a od ostalih knjiga ostali su sačuvani samo dijelovi o [[Konstantin Porfirogenet|Konstantinu Porfirogenetu]] i jedna ''epitoma'' (sažetak) otkrivena u ''palimpsestu'' (stranica svitka ili knjige čiji je prvobitni sadržaj uklonjen a zatim ispunjen novim, vidjeti primjer na slici dolje) koji je otkrio Anđelo Mai (Angelo Mai, 1782–1854, italijanski kardinal i filolog) u [[Milano|Milanu]], [[Italija]].
Historičar [[Apijan]] u svoje prve tri knjige kao i kolega [[Plutarh]] u djelu "Kamilov život" značajno su se oslonili na Dionizijev rad.
Očigledan je Dionizijev napor uložen u pomirenje [[Grci|Grka]] sa vladavinom [[Rimsko Carstvo|Rimskom Imperijom]] gdje pokušava naglasiti pozitivne strane osvajača i tvrdnjama da su [[Rimljani]] zapravo potomci starih Grka. Prema Dinoniziju, [[historija]] je [[filozofija|filozofski]] nauk koji se odvija kroz primjere - ovaj koncept je preuzet iz ideja grčkih retorika. Dionizije se svakako precizno oslanjao na najbolje izvore, njegov rad, kao i Livijev, su vjerovatno jedini preostali historijski radovi koji su u tolikoj mjeri koherentni i detaljni. (Ovo treba uzeti uz određene rezerve, vidjeti dio u članku o [[Livije#Historiografska vrijednost|Liviju]].)
Dionizije je također autor nekoliko retoričkih traktata u kojima je dokazao da je podrobno prostudirao najbolje [[Atika (periferija)|atičke]] uzore:
* ''Vještina retorike'' (zbirka eseja o teoriji retorike),
* ''Raspored riječi'' (Περὶ συνθέσεως ὀνομάτων, Peri suntheseōs onomatōn), u kojem je obradio kombiniranje riječi u zavisnosti od oratorskog stila,
* ''O imitaciji'' (Περὶ μιμήσεως, Peri mimēseōs), o najboljim uzorima iz nekoliko vrsta literature i način na koji ih treba imitirati,
* ''Komentari o atičkim oratorima'' (Περὶ τῶν Ἀττικῶν ῥητόρων, Peri tōn Attikōn rhētorōn),
* ''O izvrsnom [[Demosten]]ovom stilu'' (Περὶ λεκτικῆς Δημοσθένους δεινότητος, Peri lektikēs Dēmosthenous deinotētos),
* ''O Tukididovom karakteru'' (Περὶ Θουκιδίδου χαρακτῆρος, Peri Thoukudidēs charaktēros), detaljan ali ukupno neobjektivan rad,
* Pisma [[Pompej]]u i Ammaeusu.
=== Izvod iz ''Rimskih antikviteta'' ===
* ''Iako sam veoma protivan upuštanju u pisanje objašnjenja koja se obično daju u predgovorima, ipak se osjećam obaveznim da u uvodnoj riječi navedem nekoliko stvari koje se tiču mene lično. Čineći to, nije mi namjera da posvetim mnogo prostora sopstvenom hvalisanju, za koje znam da bi ga čitalac smatrao neukusnim, niti mi je namjera da kritikujem druge historičare kao što su učinili Anaksimen i Teopomp u uvodima svojih djela; želim samo ukazati na razloge koje su me naveli na ovaj poduhvat i navesti izvore iz kojih sam stekao saznanja o stvarima koje ću ovdje predstaviti''. (Knjiga I, Uvod)
== Izvori i vanjski linkovi ==
* M. Egger, ''Denys d'Halicarnasse'' (1902).
* O. Bocksch, "De fontibus Dion. Halicarnassensis" in ''Leipziger Studien'', XVII. (1895). Cf. also J. E. Sandys, ''Hist. of Class. Schol.'' i. (1906).
* Casper C. de Jonge, ''Between Grammar and Rhetoric: Dionysius of Halicarnassus on Language, Linguistics and Literature'' (Leiden, Brill, 2008) (Mnemosyne, Supplements, 301).
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Dionysius_of_Halicarnassus/home.html Rimski antikviteti, prevod na engleskom jeziku]
* [http://www.archive.org/details/dionysiouhalikar00dion 1586 Izdanje na grčkom jeziku]
[[Kategorija:Grčki pisci]]
Line 54 ⟶ 52:
[[fr:Denys d'Halicarnasse]]
[[hu:Dionüsziosz Halikarnasszeusz (szónok)]]
[[id:Dionysios dari Halicarnassus]]
[[is:Díonýsíos frá Halikarnassos]]
[[it:Dionigi di Alicarnasso]]
| |||