Razlika između izmjena na stranici "Naučna fantastika"

Bez promjene veličine ,  prije 11 godina
m
Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija)
m (robot Dodaje: fy:Science-fiction)
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija))
'''Budućnost čovječanstva''' – taj se motiv pojavljuje u znatnom broju NF djela, u različitim obradama, utopističkim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman ''Grad i zvijezde'' A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su ''1984.'' [[George Orwell|Georgea Orwella]], gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te ''Vrli novi svijet'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga podijeljene u biološke kaste. [[Robert Heinlein]] u romanu ''Luna je okrutna ljubavnica'' opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja [[poliandrija|poliandrije]]. Film ''Loganov bijeg'' opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. [[Iain M. Banks]] je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poticaj za istraživanjem novog i nepoznatog. [[Larry Niven]] u romanima ''Integralna stabla'' i ''Dimni prsten'' opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] ''[[Na Pacifiku godine 2255.|Na Pacifiku god. 2255.]]'' (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski roman [[Branko Belan|Branka Belana]] ''Utov dnevnik'' (1982.).
 
'''Cyberpunk''' – naziv za podžanr u kojem postoji globalna kompjutersko-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] te okruženja između čovjeka i računara. Godine 1985. u "''Interzoneu''" br. 14 pojavio se članak "Nova naučna fantastika" koji je bio i prvi manifest "cyberpunk pokreta". Prije dobivanjadobijanja svoga imena začet je [[1970]]-ih godina u kojima je svoje anarhističke stavove dijelio s [[punk]] muzikom . Cyberpunkov propagandni list "''Cheap Truth''" dijeljen je besplatno i nikada nije bio zaštićen [[copyright]]om. Članci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta ličnosti ili grupa. Nakon tri godine i nakon što je sam cyberpunk prerastao u kult, list "''Cheap Truth''" je nestao sa scene. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerovatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunku često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa. Sam naziv cyberpunk stvorio je američki pisac Gardner Dozois, pokušavajući opisati rad [[William Gibson|Williama Gibsona]] , koji se smatra začetnikom žanra, a čiji je roman ''Neuromancer'' postigao veliki uspjeh osvojivši [[Hugo|Huga]], [[Nebula (Nagrada)|Nebulu]] i Philip K. Dick Award. Kao značajan primjer može se navesti i roman ''Potpuni raspad'' [[Neal Stephenson|Neala Stephensona]], ''Eon'' [[Greg Bear|Grega Beara]], te filmovi ''Blade Runner'', ''Johnny Mnemonic'' (kojemu je predložak priča Williama Gibsona) i ''[[Matrix]]'' trilogija.
 
'''Alternativna historija''' – opisuje kako bi svijet izgledao da su se historijski događaji drukčije odvijali. Keith Roberts u romanu ''Pavane'' obrađuje alternativnu historiju u kojoj je španska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoličanstvu. [[Philip K. Dick]] u romanu ''Čovjek u visokom dvorcu'' piše o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile [[sile osovine]].
46.745

izmjena