Verzija na dan 4 novembar 2009 u 11:21 uredi CERabot (razgovor \| doprinosi) 46.745 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-sudjelovanja +učestvovanja) ← Starija izmjena		Verzija na dan 18 decembar 2009 u 12:16 uredi poništi CERabot (razgovor \| doprinosi) 46.745 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija) Novija izmjena →
Red 58: U 20. vijeku, [[logički pozitivizam\|logički pozitivisti]] na jednak način nastoje izgraditi sve znanosti počevši od osnovnih, opažajnih činjenica. Termin ideologija ~~dobiva~~dobija novo, pogrdno značenje kada je [[Napoleon]] filozofe koji su se kritički odnosili prema njegovim [[cezarizam\|cezarističkim]] i osvajačkim pothvatima posprdno nazvao "ideolozima", u smislu sterilnih teoretičara, čije teorije nemaju veze s realnošću. Preuzevši vlast, Napoleon je isprva podržavao "ideologe", ali od [[1802]]. marginaliziranjem Instituta suzbija njihov uticaj. Kasnije će čak i svoj poraz u Rusiji [[1812]]. godine pripisati njihovom negativnom uticaju. == Marx i Engels: iskrivljena svijest == Red 168: Kritičari su upozorili da je teza o kraju ideologije takoder ideološka, jer je izražavala specifična kretanja i interese u 1950-im i 1960-ima i davala im posebno tumačenje i smjer. Slomom [[komunizam\|komunizma]], ideja kraja ideologije ~~dobiva~~dobija nov zamah. [[Francis Fukuyama]] u eseju "Kraj historiji?" iz 1989., obrazlažući ideju o kraju historiji, dokazuje da završava razdoblje velikih ideologija i ideoloških sukoba i tvrdi da je jedan skup ideja (zapadni liberalizam) pobijedio drugi (marksizam-lenjinizam). Za Fukuyamu, "kraj historiji" znači zapravo kraj temeljne ideološke rasprave. Fukuyama je također doživio brojne kritike, s raznih strana. Njegove teze proglašene su apologijom trijumfirajućeg [[kapitalizam\|kapitalizma]] u doba raspada [[SSSR]]-a i propasti [[komunizam\|komunističkih]] sistema. Kasniji razvoj svjetskih prilika učinio je Fukuyaminu tezu o apsolutnom idejnom trijumfu [[liberalizam\|liberalnog]] kapitalizma neuvjerljivom. Među teorijski dubokim kritikama ističe se ona [[Jacques Derrida\|Derridaova]] u njegovom djelu ''[[Sablasti Marxa]]''. Derridaovo isticanje [[emancipacija\|emancipatorske]] misli podsjeća na [[Karl Mannheim\|Mannheimovo]] isticanje značaja pojma [[utopija\|utopije]], povezane sa ideologijama.

Razlika između verzija stranice "Ideologija"