Razlika između verzija stranice "Hobit (roman)"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Amirobot (razgovor | doprinosi)
CERabot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija)
Red 31:
Neki su predlagali da se ''Hobit'' može okarakterisati kao ''roman razvitka'' jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoru ''Gospodara prstenova'' on piše,:' Meni se nikada nije sviđala [[alegorija]] u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio da ''Gospodar prstenova'' nije [[alegorija]], i prema tome može se zaključiti da nije ni ''Hobit''. Gledanje na Bilboa kao ''umjetnog'' i ''ne efektnog'' lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase.
 
Iako je bajka, knjiga je kompleksna i profinjena: ima mnoga imena i riječi izvedene iz norveške mitologije, a centralne elemente radnje iz epa o Beowulfu, koristi anglo-saksonske rune, informacije o kalendaru i mjesečevim mjenama, detaljne geografske opise koji omogućuju pravljenje karte. Prije kraja, priča dobivadobija epske proporcije.