Razlika između verzija stranice "Feudalizam"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: an:Feudalismo; kozmetičke promjene |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-dobiva +dobija) |
||
Red 10:
Društveno raslojavanje je u novim [[Germani|germanskim]] državama teklo vrlo brzo. Nakon seobe plemenske starješine i ugledniji članovi zajednice dobili su veće posjede. Tokom [[8. vijek|8.]] i [[9. vijek]]a na takvim velikim posjedima radi raznolika radna snaga. Uređeni zemljišni posjed nazivao se feud ([[latinski jezik|lat.]] Feudum, starogermanski feod) i bio je podijeljen na dva dijela. Veći dio je vlasnik feuda, feudalac, dao u zakup seljacima (naseljenik, zakupnik, lat. Colonus), a manji dio na kome se nalazio i feudalčev dvor, ostavio je za sebe. Seljaci – zakupnici bi se obavezali da će uz zakupljenu parcelu, određeni dio dana u godini raditi na feudalčevom dijelu posjeda s kojeg je sav prihod pripadao feudalcu. Takav rad se nazivao [[tlaka|tlakom]].
U nemirnim vremenima sitni su posjednici tražili zaštitu moćnijih, a isto bi se događalo i za nerodnih godina kakve su bile česte u uvjetima slabo razvijenog načina zemljoradnje. Predajući se u zaštitu veleposjedniku, seljak bi mu predavao svoju zemlju. Odmah bi je i
S dijela posjeda što ga je sam obrađivao, kmet je bio dužan vlastelinu davati određeni dio proizvoda u obliku stalnih podavanja. Veličina podavanja ovisila je o pogodbi između feudalca i kmeta. U ranom srednjem vijeku Evropa je bila slabo naseljena, smrtnost stanovništva je bila velika, a česte epidemije kuge te provale osvajačkih naroda poput [[Mađari|Mađara]] i [[Normani|Normana]]. Nerijetki su bili sukobi velikaša i pretendenata na kraljevsko prijestolje, pri čemu su najviše stradavali seljaci. Zbog toga je na vlastelinstvima često nedostajalo kmetova, pa su feudalci nastojali privući kmetove susjednih [[vlastelin]]a, nudeći im bolje uvjete.
| |||