'''Uskršnja kronikahronika''' (Chronicon paschale, ali poznata je i kao: Chronicon Constantinopolitanum, Chronicon Alexandrinum, Fasti Siculi) predstavlja prikaz događaja od postanka svijeta do [[629]]. godine. Djelo je nastalo kao rezultat polemike koja se vodila oko [[kalendar]]a, tj. tačnog datuma [[Uskrs]]a ([[Vaskrs]]a). U djelu su spojene kalendarske rasprave sa raznim kroničarskimhroničarskim zabilješkama. Sastavljač djela nije poznat, a najvjerovatnije je da pripada svećenstvu. Radi se o [[Kompilacija|kompilaciji]] u kojoj su predmet prepisivanja brojna djela starih autora.
Ova kronikahronika je bila popularna u [[Bizant]]u kao i ona [[Jovan Malala|Jovana Malale]]. Za historiju Bizanta uglavnom prepisuje druge poznate autore, najviše Malalu, a jedino korisno mjesto predstavlja autorovo savremeno doba koje je opisivao, tj. početak [[7. vijek]]a.
Uskršnja kronikahronika opisuje čuvenu neuspjelu [[Avari|avarsko]]-[[Slaveni|slavensku]] opsadu [[Carigrad]]a [[626]]. koja je prelomna za raspadanje avarsko-slavenskog plemenskog saveza. KronikaHronika navodi da je avarski [[kagan]] rasporedio vojsku, među kojom i Slavene, prema bedemima Carigrada. Navodi da je napad trajao neprekidno pola dana, da je udarao pješadijom od neoklopljenih Slavena, pa oklopljenom pješadijom iz drugog bojnog reda. Dalje je kagan pokušavao sa ogromnim ratnim spravama obloženim kožama. Slaveni su napadali i s morske strane u svojim [[moniksil]]ima. Opsada nije uspjela, a KronikaHronika navodi da su Slaveni bili nezadovoljni nekim potezima avarskog kagana.
