Medina Džanbegović: razlika između verzija

m
Medina Džanbegović
(Nova strana: '''Medina Džanbegović''', bosanskohercegovačka književnica, rođena je 13. septembra 1968. godine u Zenici. Osnovnu školu je pohađala u Maglaju a ...)
 
m (Medina Džanbegović)
'''Medina Džanbegović''', bosanskohercegovačka književnica, rođena je [[13. septembar|13. septembra]] [[1968]]. godine u [[Zenica|Zenici]]. Osnovnu školu je pohađala u Maglaju a srednju, jezičko-prevodilačku gimnaziju, u [[Doboj]]u. Završila je komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1991. godine, a zatim i književnosti naroda [[BiH]] i [[bosanski jezik]], također na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 2001. godine, a 2009. godine stekla je i zvanje magistra iz književnohistorijskih nauka, također na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme je radila kao profesor bosanskog jezika i književnosti u Maglaju, Tešnju i Sarajevu, a danas je poslom i životom vezana za [[Kairo]]. Knjiga "Pepeljara i sedam opušaka" je njena prva zbirka poezije. Ovo je, kako je i sama kazala{{Izvor}}, bio "čin svojevrsne hrabrosti u upuštanje neizvjesnosti štampanja i okušavanje vrijedi li se takvim načinom razumijevanja svijeta, života i sebe uopće baviti". Pjesme iz "Pepeljare i sedam opušaka" ("Simboli", "Pred prvu kišu", "Sizif", "Kad veselica puca", "Ja ne vjerujem u magistrale" i dr.) predstavljaju poeziju disparatnih slika, paraleliziranih, takvih da ne proizlaze jedna iz druge niti su objašnjene trećem. Svaka ima svoju opstojnost. Nije to, međutim, asemantička poezija ili antipoezija što bi evokativno i patetično oživljavala prošlost, nego upravo ironizirajući uređeni bajkoliki sistemi punjeni sadržajem aktuelnoga haosa i entropije. Ova lijepa pisana riječ ulazi u poststrukturalistički metodološki obrat, takozvano "žensko pismo".
Medina Džanbegović je pred odbranom magistarskog rada iz književnohistorijskih nauka. Uskoro bi se trebala pojaviti njena knjiga "Transpozicija tradicije u djelu Naguiba Mahfouza".
 
{{stub-knjiž}}