Razlika između verzija stranice "Vrijeme poluraspada"

! Poslije # <br />poluraspada !! Procenat preostale<br />količine

Radioaktivni raspad je slučajan proces u kojem vjerovatnoća da će se jedno jezgro raspasti ne zavisi od toga koliko se jezgara već raspalo i koliko će ih se tek raspasti. To znači da je vjerovatnoća raspada <math>\lambda</math>, konstanta koja ne zavisi ni od vremena, ''t'', ni od broja neraspadnutih jezgara, ''N''. To je odlika procesa prvog reda i tada je broj jezgara koja se raspadnu u jedinici vremena <math>\frac{dN}{dt}</math> jednak proizvodu vjerovatnoće da dođe do raspada i broja prisutnih jezgara, ''N'':

* '''<math>N_0</math>''' početna vrijednost ''N''-a (na ''t=0'')

* '''&lambda;λ''' pozitivna konstanta (''konstanta raspada'') koja označava kolika je vjerovatnoća da se izvjesno jezgro raspadne u jedinici vremena.

Kada ''t'' teži [[beskonačnost]]i, broj jezgara koja se još nisu raspala približava se nuli. To je, recimo objašnjenje zašto na Zemlji nema prirodnih radioaktivnih izotopa sa vremenom poluraspada kraćim od 4,5 milijardi godina. Naime, procjenjuje se da je to starost Zemlje i sva jezgra koja su imala kraće vrijeme poluraspada već su se odavno raspala t.j. za njih je ''N'' = 0.

Starost Zemlje se procenjuje na 4,5 milijardi godina upravo na osnovu vremena poluraspada uranija-238, prirodnog radioaktivnog izotopa, koje iznosi 4,468 milijardi godina.