Verzija na dan 24 septembar 2009 u 17:53 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 142.602 edits m robot Dodaje: be:Гіпакрат ← Starija izmjena		Verzija na dan 5 decembar 2009 u 07:29 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 67.184 edits m robot Mijenja: war:Hippokrates; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Hippocrates rubens.jpg\|mini\|240p\|desno\|Hipokrat; gravura iz 19. vijeka s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu]] '''Hipokrat s Kosa''' (o. [[460 p.n.e.\|460. pr. Kr.]]– [[380 p.n.e.\|380. pr. Kr.]]) bio je najpoznatiji [[Antička Grčka\|antički grčki]] liječnik. Obično se smatra jednim od najistaknutijih ličnosti [[medicina\|medicine]] svih vremena. Pripadao je školi asklepijada na grčkom ostrvu [[Kos~~\|Kosu~~]]u. U djelima kojima mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je znanost od magije i [[praznovjerje\|praznovjerja]], skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se stoga smatra ''ocem naučne medicine''. Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. [[epilepsija\|epilepsije]] i [[eklampsija\|eklampsije]], [[malarija\|malarije]], [[epidemijski parotitis\|epidemijskog parotitisa]]) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, facies hippocratica). Hipokrat je iznio pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek. U Hipokratovoj školi detaljno su opisani mozak sa dvije polutke, moždane ovojnice, ukršteni moždani sindromi, upala i tumor mozga itd. Na osnovi simptoma Hipokrat nije postavljao dijagnozu, nego prognozu bolesti. Uz medikamente u tretmanu duševnih bolesti (u to vrijeme koristili su se različiti biljni pripravci, [[opij]], [[kanabis]], rauvolfija i druge, empirijski nađene tvari) preporučavao je odmor, [[dijeta\| dijetu]], [[gimnastika\|gimnastiku]], a kao najprikladniji lijek - rad. Insistirao je tome da liječnik mora poznavati uvjete u kojima bolesnik živi. Osnovna mu je misao bila da u liječenju treba poduprijeti prirodne otporne snage ljudskog organizma. Po Hipokratovu mišljenju, karakteristike [[ličnost~~\|ličnosti~~]]i određuju [[četiri tjelesna soka]] od kojih je sastavljen ljudski organizam: [[sluz]], [[žuč\|žuta žuč]], [[crna žuč]] i [[krv]]. Prema tome u organizmu imamo toplu krv, hladnu sluz, žuta žuč je suha, a crna mokra. Nazivi za karaktere [[čovjek]]a također potiču od naziva tih tjelesnih sokova (sangvinični, flegmatični, kolerični i melanholični). Zdravlje je ''dobro miješanje'' (eukrazija), a bolest je poremećaj u mješavini tih sokova (diskrazija). Takvo mišljenje izvršilo je glavni uticaj na [[Galen~~\|Galena~~]]a te kasnije i na [[srednjevjekovna medicina\|srednjovjekovnu medicinu]]. ''[[Corpus hippocraticum]]'' je zbirka oko 60 sačuvanih medicinskih djela, većinom napisanih između [[430 p.n.e.\|430. pr. Kr.]] i [[200\|200. po. Kr.]] Tu je zbirku zapravo napisalo nekoliko ljudi s različitim stajalištima možda u [[aleksandrijska knjižnica\|aleksandrijskoj knjižnici]] gdje su se okupili pod Hipokratovim imenom. Nijedan od rukopisa koji je dio Corpusa ne može se smatrati da ga je sam Hipokrat napisao, a najmanje je jednog od njih napisao njegov šurjak [[Polibije]]. Red 19: * ''[[Aforizmi]]'' * ''Instrumenti za učašenje'' * ''O [[epidemija~~\|epidemijama~~]]ma'' * ''O zraku, vodi i tlu'' * ''O [[antička medicina\|antičkoj medicini]]'' * ''O [[fistulama]]'' * ''O [[Prijelom (kosti)\|frakturama]]'' * ''O [[hemoroidi~~\|hemoroidima~~]]ma'' * ''O ozljedama glave'' * ''O prehrani tokom akutnih bolesti'' Red 30: * ''O [[sveta bolest\|svetoj bolesti]]'' * ''O [[kirurgija\|kirurgiji]]'' * ''O [[čir~~\|čirevima~~]]evima'' * ''Knjiga [[prognoza]]'' * ''Zakon'' Red 124: [[ur:بقراط]] [[vi:Hippocrates]] [[war:~~Hippocrates~~Hippokrates]] [[zh:希波克拉底]]

Razlika između verzija stranice "Hipokrat"