Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Henrik IV, kralj Francuske"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m stranica Henrik IV Francuski premještena u stranicu Henrik IV, kralj Francuske putem preusmjerenja
No edit summary
Red 2:
'''Henrik IV''' ([[13. decembar]] [[1553]]. - [[14. maj]] [[1610]].), [[Francuska|francuski]] kralj od [[2. august]]a [[1589]]. do smrti, i kralj [[Navarra|Navarre]] od [[9. juni|9. juna]] [[1572]]. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
 
SinBio je sin navarske kraljice [[Ivana III, (Navarra)kraljica Navare|Ivane III]], kraljicei [[NavarraAntonije Navarski|NavarreAntonija Burbonskog]]. Oženio je [[15. august]]a [[1572]]. [[Margareta Valoisod Francuske (francuska kraljica)|Margaretu Valois]], kćer francuskog kralja [[Henrik II, kralj Francuske|Henrika II]]. Brak je poništen [[1599]]., i iz toga brakanjega nije imao djece.
 
Njegova majka je bila žestoki predstavnik [[protestanti|hugenota]], to jestodnosno francuskih protestanata. U istom je duhu odgojila i Henrika IV. Otac budućeg kralja je bio Antoine de Bourbon, prvi nasljednik francuske krune u slučaju izumrećaizumiranja tadašnje vladajuće dinastije.
 
S ciljem sklapanja mira između hugenota i katolika njegova majka ugovara njegovo vjenčanje sa sestrom kralja [[Karlo IX, kralj Francuske|Karla IX]]. Vjenčanje zaključeno [[15. august]]a [[1572]]. je bilo nesretno i bez djece. Gotovo neposredno po vjenčanju kralj [[Karlo IX, kralj Francuske|Karlo IX]] naređuje pokolj Hugenota na dan [[Bartolomejska noć|svetog Bartolomeja]], a samog Henrika IV prisiljava na prelazak na katolicizamkatoličanstvo i drži u zatvoru slijedećesljedeće 4 godine.
 
Izborivši svoju slobodu [[1576]]. godine ovaj kralj se nalazi cijelo vrijeme u ratu ili oružanom primirju s novim kraljem Francuske [[Henrik III, kralj Francuske|Henrik III]]. Odlučujući trenutak nastupa [[1589]]. godine kada se protiv francuskog kralja buni Pariz i nekoliko drugih žestoko katoličkih gradova. Savez tada sklopljen između [[Henrik III, kralj Francuske|Henrika III]] i Henrika IV traje do smrti kralja Francuske koji na samrtnoj postelji za nasljednika proglašava kralja Navarre.
 
Iako sada formalno kralj Francuske, to je u stvarnosti tada bilo veoma daleko od stvarnosti. Tadašnja katolička liga nije mogla prihvatiti kralja hugenota koji je bio ekskomuniciran još [[1585]]. godine. S druge strane niti francuski gradovi ga nisu htjeli prihvatiti tako da je prošlo četiri godine prije nego što ga Pariz priznaje za svog kralja. Prije tog trenutka on se trebao još preći na katoličanstvo. To Henrik IV pozdravlja riječima ''"Pariz je vrijedan jedne mise"''.
 
Ovom kralju je na kraju trebalo 5 godina rata kako bi postao priznat kao vladar Francuske. Poslije te unutarnje pobjede [[1494]]. on objavljuje rat [[Španija|Španijom]] koja od samog početka vojnicima i novcem potpomaže njegove protivnike. U tom ratu on potvrđuje nezavisnost Francuske od katoličkih pretenzija.
 
Tokom borbi i kasnije vladavine njegova politika je bila da uvijek kada je to moguće kupi, svoje protivnike kako bi se izbjegle ratne žrtve. Spomenik njegovog humanizma (za to doba) postaju riječi: "Ako mi Bog dozvoli ja ću se pobrinuti da svaki radnik ima nedjeljom za ručak kokošku"."
 
S ciljem smirivanja preostalih vjerskih napetosti Henrik IV potpisuje [[1598]]. [[Nantski edikt]], osiguravajući vjersku slobodu francuskim protestantima. Njegovo potpisivanje se uzima kao datum kraja vjerskih ratova u Francuskoj iako će se oni još javljati tokom vladavine Henrikova sina.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Henrik_IV,_kralj_Francuske"