Razlika između verzija stranice "Franz Kafka"

'''Franz Kafka''' ([[3. juni]] [[1883]] - [[3. juli]] [[1924]]) je bio veliki [[Češka Republika|češki]] pisac, jedan od najpoznatijih [[Evropa|evropskih]] pisaca [[20. vijek|20. vijeka]]a. Rođen je u [[Prag|Pragu]]u, u porodici siromašnih [[Jevreji|jevrejskih]] [[Trgovina|trgovaca]], koji će kasnije postati veoma bogati. Franz je živio samačkim životom i nikada nije bio shvaćen niti prihvaćen u društvu. Sva njegova veća djela vidjeti će svijetlo dana tek nakon Kafkine smrti.

Kafkin opus, koji se može podijeliti u nekoliko žanrova ([[roman]]i, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[aforizam|aforizmi]], [[dnevnik|dnevnici]] i pisma) veže tematsko, svjetonazorsko i, moglo bi se reći, spiritualno jedinstvo. Baštinik više tradicija (njemačkoga [[romantizam|romantizma]], fantastične struje u [[književnost]]i, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze), poštovatelj velikana evropske književne tradicije ([[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]], [[Heinrich Heine|HeineHeinea]]a, [[Gustave Flaubert| FlaubertFlauberta]]a, [[Gogolj]]a, [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]]), Kafka bijaše i saputnikom njemačkoga [[ekspresionizam|ekspresionizma]]. Ipak, Kafkina vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazao čine ga autorom kojega se ne može utrpati u šematske podjele po književnim pravcima.

Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao [[enigma]]tsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestano izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima "''Proces''" ([[1925]].), "''Zamak''" ([[1926]].) i "''Amerika''" ([[1927]].), kao i u mnoštvu kraćih i dužih pripovijetki, među kojima se ističe "''Preobrazba''" ([[1915]].). Repetitivni i besmisleni tlačiteljski postupci nerazumljivog i svemoćnog birokratskog aparata, mehaničke i apsurdne reakcije "junaka" koji nemaju izraženi osobni identitet, usamljenost i nemogućnost komunikacije među likovima koji se grčevito i bezuspješno trude da spoznaju mehanizam opresije koji ih muči i proganja bez ikakvog vidljivog razloga, realnost zbivanja koja je bliža događajima u snu nego u "običnoj" stvarnosti, iracionalni i fantastični element u radnji koji ne može biti reduciran na psihopatološke poremećaje - sve je to učinilo Kafkinu [[proza|prozu]] posebno dojmljivom i uticajnom u razdoblju poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (a i kasnije), jer se iskustvo opšte bespomoćnosti pojedinca naspram sila kako totalitarno-terorističke ([[nacizam]], [[komunizam]]), tako i liberalno-birokratske (demokratski [[kapitalizam]]) države pokazalo kao paradigmatsko za modernu ljudsku sudbinu. U prepisci (najpoznatije je legendarno "''Pismo ocu''", kao i pisma ljubavnici Mileni Jasenskoj) Kafka se pokazuje kao pojedinac mučen nesigurnošću, bespomoćnošću i legijom psihoanalitičkih kompleksa, dok aforistički zapisi i kratki nacrti za dužee tekstove, skupljeni u knjigama kao "''Plava bilježnica''" otkrivaju slabije poznatoga Kafku - modernog potomka starih [[gnostika]], opsjednutog pojmom "nerazorivoga" spiritualnog elementa u čovjeku. Napustivši tradicionalnu religioznost, Kafka je, raspet između žrvnja apsurda i tihe izvjesnosti u opstojnost "nerazorivog", ostao jednim od središnjih spiritualnih pisaca [[20. vijek|20. vijeka]]a.

* ''Dnevnici Franza Kafkae''

* ''Pisma za Felice''

* ''Pisma za Ottlu''

* ''Pisma za Milenu''

* ''Franz Kafka: Pisma porodici, prijateljima i izdavačima''