Verzija na dan 8 juni 2009 u 07:54 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 142.602 edits m robot Dodaje: scn:Sucità dî Nazzioni ← Starija izmjena		Verzija na dan 18 novembar 2009 u 12:36 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 67.184 edits m robot Dodaje: my:နိုင်ငံပေါင်းချုပ် အသင်းကြီး; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: '''Društvo naroda''' ('''Liga naroda''', ''eng. League of Nations, fr. Société des Nations'') je prva opšta međunarodna organizacija država sa ciljem da očuva mir miroljubivim rješavanjem međunarodnih sporova i organizovanjem međunarodne saradnje u interesu blagostanja čovječanstva. Osnovano je na [[Mirovna konferencija u Parizu\|Pariško mirovnoj konferenciji]]. [[Pakt]] Društva naroda od [[28. april~~\|28. aprila~~]]a [[1919]]. priključen je kao prilog [[Versajski ugovor\|Versajskom ugovoru]] o miru sa [[Njemačka\|Njemačkom]] i drugim mirovnim ugovorima (sa [[Austrija\|Austrijom]], [[Mađarska\|Mađarskom]] i [[Bugarska\|Bugarskom]]). Njegovi osnivači, sile pobjednice u [[Prvi svjetski rat\|1. svjetskom ratu]], težile su da Društvo naroda iskoriste za prevlast u svijetu i održavanje stanja stvorenog mirovnim ugovorima sa Njemačkom i drugim pobijeđenim državama. [[Pakt]] kao osnovni dokument, koji određuje zadatke Društva naroda i reguliše odnose među članovima, utvrđujući njihova prava i dužnosti, predviđa tri kategorije članova s jednakim pravnim položajem. To su: * članovi osnivači - 32 države učesnice u [[Prvi svjetski rat\|1. SR]] protiv [[Centralne sile\|Centralnih sila]] * pozvani članovi - neutralne države, njih 13, pozvane da pristupe Društvu naroda poslije stupanja Pakta na snagu Red 22: I pored pojedinačnih uspijeha u rješavanju sukoba (oko Vilnjusa između [[Poljska\|Poljske]] i [[Litvanija\|Litvanije]] [[1920]], [[Poljska\|Poljske]] i [[Njemačka\|Njemačke]] [[1921]]. oko Gornje Šlezije; sukoba oko [[Grčka\|grčko]]-[[Bugarska\|bugarske]] granice [[1925]].-[[1927]].; anglo-turskog sukoba oko Mosula [[1925]]. i dr.), Društvo naroda nije uspjelo u osnovnom zadatku, tj. u očuvanju mira. Iako je do [[1938]]. riješilo preko 40 međunarodnih sporova, u značajnijim sukobima koji su se ticali velikih sila, ono je podbacilo (npr. italijansko-grčki sukob [[1923]].; japansko-kineski sukob i okupacija [[Mandžurija\|Mandžurije]] [[1931]].-[[1933]].; napad Italije na Etiopiju [[1935]].-[[1936]].; španski nacionalnooslobodilački rat [[1936]].-[[1939]].; anšlus Austrije [[1938]].; češka kriza [[1938]]. i [[1939]].; nacističko pokoravanje Čehoslovačke [[1939]].; nacističko-poljski sukob oko [[Gdanjsk~~\|Gdanjska~~]]a [[1939]].). U svim tim sukobima Društvo naroda nije ništa efikasno poduzelo. Istina, prilikom italijanskog napada na Etiopiju, donijelo je odluku o primjeni ekonomskih sankcija protiv agresora. Međutim, taj prividni uspjeh pretvorio se u potpuni neuspijeh, jer sankcije nisu dosljedno primjenjivane, pa su najvažnije sirovine (ugalj i nafta) neometano isporučivane Italiji dok je [[Suecki kanal]] bio i dalje otvoren za prolaz italijanskih vojnih transporta. Za neuspjehe Društva naroda krive su države članice i njihova politika. Agresivna politika totalitarnih sila, suprotnosti između malih i velikih država članica i između buržoaskih država i SSSR, izdvajanje SAD, osudili su Društvo naroda na neuspijehe. Red 28: Male i srednje države, uviđajući neefikasnost sistema bezbijednosti, uspostavljenog Društvom naroda, počele su da uzmiču pred obavezama iz Pakta, tražeći izlaz u istupanju iz Društva naroda ili u isticanju svoje neutralnosti. Niz zemalja [[1936]]. izjavljuje da neće moći ispunjavati obaveze koje se odnose na primjenu međunarodnih sankcija protiv agresora. Savjet [[Mala antanta\|Male antante]] [[1939]]., a odmah zatim i članovi [[Balkanski pakt\|Balkanskog pakta]] izjavljuju da Društvo naroda nije više u mogućnosti da ispunjava zadatke koje su mo postavili njegovi tvorci, te da neće smatrati obaveznim odredbe o primjeni međunarodnih sankcija protiv agresora, osim na bazi reciprociteta. [[Kraljevina Jugoslavija]], kao članica [[Mala antanta\|Male antante]] i [[Balkanski pakt\|Balkanskog pakta]], odrekla se na taj način najvažnije obaveze predviđene Paktom. Pred [[Drugi svjetski rat\|2. svjetski rat]], Njemačka, Japan i Italija napuštaju Društvo naroda, a [[1940]]. SSSR je isključen iz članstva zbog rata sa Finskom. Uticaj Društva naroda sve više opada i ono nespremno dočekuje [[2. svjetski rat\|2. SR]] ne preduzimajući ništa poslije njegovog izbijanja. Prestalo je da funkcioniše [[1940]]., a formalno je raspušteno [[18. april~~\|18. aprila~~]]a [[1946]]. na 21. zasijedanju u Ženevi. Njegove funkcije i cjelokupna imovina prenijete su na [[Ujedinjene nacije\|UN]]. Društvo naroda doprinijelo je razvoju međunarodnog prava, posebno ratnog. Pod njegovim okriljem donijeti su [[Ženevski protokol]] iz [[1925]]. o zabrani upotrebe otrovnih gasova i bakterioloških sredstava u ratu, konvencije o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz [[1929]]. i niz značajnih rezolucija u vezi sa ograničenjem naoružanja i zabranom bombardovanja stanovništva (neboraca) itd. Pored nedostataka i neefikasnosti treba istaći da je Društvo naroda prvi ozbiljniji pokušaj zbližavanja naroda, i da se nije moglo očekivati njegovo savršenstvo poslije [[1. svjetski rat\|1. SR]] u tako protivrječnom svijetu. Postojanje i rad Društva naroda je jedna od značajnih etapa u razvoju međunarodne zajednice. Njim je postavljen osnov za stvaranje novog međunarodnog organizma, [[Ujedinjene nacije\|Organizacije Ujedninjenih nacija]]. Red 77: [[mr:लीग ऑफ नेशन्स]] [[ms:Liga Bangsa]] [[my:နိုင်ငံပေါင်းချုပ် အသင်းကြီး]] [[nl:Volkenbond]] [[nn:Folkeforbundet]]

Razlika između verzija stranice "Društvo naroda"