Razlika između verzija stranice "Neron"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: hu:Nero római császár
CERabot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-sudjelovao +učestvovao)
Red 5:
'''Lucije Domicije Neron''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Lucius Domitius Nero''), sin Agripine i Gneja Domicija Ahenobarba, bio je rimski car od [[54]]. do 68. godine. On je također posljednji potomak julijevsko-klaudijevske kuće. Na tron rimskog cara dovela ga je majka Agripina Mlađa nakon što je prethodno otrovala svoga muža, cara [[Klaudije|Klaudija]] (vladao [[41]]. - [[54]].). Neron je nastavio politiku cara [[Tiberije|Tiberija]] (vladao [[14]]. - [[37]].) - vodio je oštru borbu protiv rimske aristokracije ([[senator]]skog staleža), a koja se protivila sužavanju prava [[rimski Senat|Senat]]a i jačanju carske vlasti. U početku je vladao umjereno zahvaljujući uticaju svojih savjetnika Seneke i pretorijanskog preferkta Bura i supruge Oktavije. Međutim uskoro se ispostavilo da je Neron svirep vlastodržac. U skladu s tim pogubio je mnoge ugledne Rimljanje i konfiscirao njihovu imovinu. Godine [[55]]. dao je otrovati svoga brata Britanika. To je bio samo uvod u njegove zločine. Četiri godine kasnije ([[59]].) otišao je tako daleko da je ubio čak i vlastitu majku (59. godine). Godine [[62]]. ubio je Bura i suprugu Oktaviju da bi oženio svoju konkubinu Popeju Sabinu koju je također nekoliko godina kasnije ubio.
 
Neron je bio bolesno ambiciozna osoba. U toj svojoj nerealnoj ambiciji želio je ponoviti djelo [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] te je vodio skupe i nesigurne ratove na Istoku uzalud pokušavajući osvojiti [[Armenija|Armeniju]], sjevernu obalu [[Crno more|Crnog mora]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Mnogo novca Neron je trošio na [[pozorište]], [[cirkus]]ke igre i raskošan život. Uobražavao je kako je velik umjetnik te se često pojavljivao u pozorištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i sudionik u utrci dvokolica. Zbog opterećivanja državne blagajne, koje se posebice osjetilo u provincijama kroz nove poreze, za njegove vladavine izbili su ustanci u Britaniji, Španiji, Galiji i [[Judeja|Judeji]]. Godine [[64]]. nakon velikog požara u Rimu nezadovoljstvo je zahvatilo i Rim jer glasine su za požar krivile Nerona. Poslije paleža Rima Neron je započeo sa sistematskim progonima kršćana jer je njih smatrao krivima za paljevinu Rima. Sljedeće godine smaknuo je mnogo protivnika, ali i nevinih osoba, nakon otkrivanja urote za njegovo svrgavanje. [[Seneka]], koji se već prije povukao s dvora bio je prisiljen počiniti samoubistvo [[65]]. godine. Između [[66]]. i [[67]]. godine posjetio je [[Grčka|Grčku]] gdje je i sam sudjelovaoučestvovao u raznim javnim natjecanjima. Za vrijeme njegove odsutnosti iz Rima izbija pobuna u provincijama (Galija, Hispanija, Germanija). Kada se vratio u Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt, te je car u 31-oj godini života počinio [[samoubistvo]], ali neki smatraju da je ubijen.
 
{{Redoslijed|