Razlika između verzija stranice "Sturm und Drang"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: simple:Sturm und Drang |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Književnost}}
'''Sturm und Drang'''
Glavna izreka tog književnog pokreta je „Osjećaj je sve“ (Osjećam, dakle jesam). Sturm und Drang je protest protiv svih dotadašnjih socijalnih, političkih i estetičkih ideala/norma. Ideale predstavnika Sturma und Dranga su naprotiv sloboda i humanost. Literarni uzori tog pravca su Homer i Shakespeare.
Glavni predstavnici Sturm und Dranga su Friedrich Schiller i Johann Wolfgang von Goethe.
Pripadnici ovog pokreta preuzimaju učenje [[Jean Jacque Rousseau|Rousseaua]] koji se u vrijeme slavljena razuma stavlja u odbranu prava osjećanja i srca. Rousseau je usred zanosa tekovinama [[civilizacija|civilizacije]] proslavljao prvobitno stanje, idealizirao selo, pjevao himne [[Priroda|prirodi]].▼
== Ime ==
Predstavnici Sturm und Drang perioda nazivani su divljim ili burnim genijima. Okupljali su se u grupe. [[Friedrich Schiller]] i [[Johann Wolfgang von Goethe]] su svoju književnu karijeru započeli u okrilju ovog pokreta. Goethea je u strazburšku grupu uveo Herder.▼
Naziv Sturm und Drang je izvorno preuzeto od istoimene drame [[Friedricha Maximiliana Klingera (1752.-1831.)]].
Pripadnici ovog pokreta težili su originalnosti, isticanju svoje ličnosti i ideju [[Individualizam|individualizma]] doveli do krajnosti. Nisu podnosili stege razuma. Zahtjevali su neobuzdanu slobodu osjećanja. Priroda je za njih postala predmet obožavanja. Traže povratak prirodi. To su glavne ideje u kome se razvio i učvrstio kult ličnosti, kult osjećanja i kult prirode. [[Romantizam]] sa kultom ličnosti i [[Historija|historijskim]] i nacionalnim težnjama vodi porijeklo iz ovog pokreta.▼
== Glavne odlike Sturm und Dranga ==
▲Sturm und Drang je istodobno bio protestni kao i omladinski pokret protiv svih dotadašnjih socijalnih, političkih i estetičkih norma. Pripadnici ovog pokreta preuzimaju učenje
▲Predstavnici
▲Pripadnici ovog pokreta težili su originalnosti, isticanju svoje ličnosti i ideju
== Književne forme ==
Književnici su ideje Sturm und Dranga najbolje mogli predstaviti u drami. Glavni likovi predstavljaju genije, ljubavnike, te jake junake koje se bore bez kompromisa protiv stvarnosti. Piše se po uzoru Shakespearea, ne obazirujući se prema starim pravilima o jedinstvu mjesta, vremena i radnje, o jasnoj granici između komedije i tragedije.
== Djela „Sturm und Drang“ ==
Johann Wolfgang Goethe
• Za dan Shakespearea (govor) (1771.)
• Sesenheimerske pjesme (1770/71.)
• Goetz von Berlichingen (drama) (1773.)
• Prometej (1773/77.), Ganimed (1774.) (pjesme)
• Patnje mladoga Werthera (roman) (1774.)
Friedrich Schiller
• Razbojnici (drama) (1781.)
• Spletka i ljubav (drama) (1784.)
Jakob Michael Reinhold Lenz
• Upravitelj dvora (drama) (1774.)
• Vojnici (drama) (1776.)
„Göttinger Hain“ (časopis „Göttinger Musenalmanach“), među njima Johann Heinrich Voss (1751.-1826.) i Christoph Heinrich Höltv (1748.-1776.)
== Izvori ==
Grabert/Mulot: Geschichte der deutschen Literatur. Bayrischer Schulbuch-Verlag. München 1959
[[Kategorija:Književni pravci]]
|