Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Samuilo"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
dodani neovisne britanske i ruske izvore
Red 2:
{{Dodaj_infokutiju|Infokutija_Veličanstvo}}
[[Datoteka:Samuil Fortress.jpg|mini|250p|Skulptura Samuila u [[Petrič|Petriču]], Bugarska]]
 
'''Samuilo''' ([[958]]. - [[6. oktobar]] [[1014]].) je bio [[car]] Bugarske<ref>Ulf Brunnbauer, [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html DREVNA NACIONALNOST I VJEKOVNA BORBA ZA DRŽAVNOST: HISTORIOGRAFSKI MITOVI U REPUBLICI MAKEDONIJI (BJRM)], Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.</ref><ref>Živković Tibor D., SANU - Istorijski institut, Beograd, [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-08020249009Z&redirect=ft "Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju"], "Istorijski časopis", 2002, br. 49, str. 9-25.</ref><ref>Срђан Пириватрић, "Самуилова држава. Обим и карактер", Византолошки институт Српске академије науке и уметности, посебна издања књига 21, Београд, 1997, 133-144.</ref><ref>"[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm Ljetopis Popa Dukljanina]" ili "Barski rodoslov", XXXIII: "U to vrijeme u bugarskom narodu se uzdignu neki Samuil, koji je zapovijedio da ga zovu carem, i vodio je mnogo ratova protiv Grka, koje izbači iz čitave Bugarske, tako da u njegovo vrijeme oni nijesu više smjeli da se približe toj strani."</ref>, koji je vladao od [[976]] do [[1014]]. godine.▼
'''Samuilo''' ([[958]]. - [[6. oktobar]] [[1014]].) je bio prema nekim izvorima makedonski<ref>[http://www.macedonium.org/Macedonium.aspx?jazik=2&kid=1&pid=2&ppid=9&tid=251 МАКЕДОНСКОТО САМОИЛОВО ЦАРСТВО]
"Во '''руски "Словар" објавен во 1896 г.''' пишува дека комитопулот Никола и синовите востанале против Бугарија и дека потоа '''Бугарите се избркани од Македонија која била прогласена како посебна држава'''."
</ref><ref>[http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm Runciman, Steven. A history of the First Bulgarian Empire, London 1930, p. 220]
"But Samuel also seems to have dealt tactfully with the Bogomils. We have no direct evidence; but throughout his career he seems never to have come into collision with the people. Probably the aristocracy of his realm was '''more Slav than Bulgar''', and therefore there was less cause for friction than there had been in Peter’s reign, round the old Bulgar capitals. Possibly, too, the Bogomil heresy never penetrated far into Macedonia, where Clement had established the orthodox faith on more popular foundations."
▲'''Samuilo'''</ref><ref>Владимир Чоровиќ, "Историjа спрског народа", глава VI ([[958]http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Држава мачедонских Словена], издание на страницата www.rastko.org.yu, -Белград, [[62001. oktobar]]{{sr}}</ref><ref>Бранко [[1014]]Панов, "Македониjа низ историjата", "Менора", Скопjе, 1999, стр.) je15.</ref><ref>"Историjа bioна [[car]]македонскиот Bugarskeнарод", том 1 Македониjа од праисториско време до паѓането под турска власт, Институт за историjа, Скопjе, 2000, стр. 357.</ref>, a prema drugim izvorima bugarski<ref>Ulf Brunnbauer, [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html DREVNA NACIONALNOST I VJEKOVNA BORBA ZA DRŽAVNOST: HISTORIOGRAFSKI MITOVI U REPUBLICI MAKEDONIJI (BJRM)], Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.</ref><ref>Živković Tibor D., SANU - Istorijski institut, Beograd, [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-08020249009Z&redirect=ft "Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju"], "Istorijski časopis", 2002, br. 49, str. 9-25.</ref><ref>Срђан Пириватрић, "Самуилова држава. Обим и карактер", Византолошки институт Српске академије науке и уметности, посебна издања књига 21, Београд, 1997, 133-144.</ref><ref>"[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm Ljetopis Popa Dukljanina]" ili "Barski rodoslov", XXXIII: "U to vrijeme u bugarskom narodu se uzdignu neki Samuil, koji je zapovijedio da ga zovu carem, i vodio je mnogo ratova protiv Grka, koje izbači iz čitave Bugarske, tako da u njegovo vrijeme oni nijesu više smjeli da se približe toj strani."</ref>[[car]], koji je vladao od [[976]] do [[1014]]. godine.
 
Dio historičara smatra da je Samuilo bio sin [[Brsjaci |brsjačkog]] kneza Nikole. Njegova braća, po očevoj tituli komes (comes – [[knez]]) zvani komitopuli su David, Aron i Mojsije. Braća su 976. digla pobunu protiv [[bizant]]ske vlasti u Zapadnoj Bugarskoj. U pobuni su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli da protjeraju Bizantince. Aron je bio spreman na dogovor sa bizantskim carem Vasilijem II, pa ga je Samuilo ubio. Tako je Samuilo postao vladar na području današnje [[Republika Makedonija| Republike Makedonije]] i Zapadne Bugarske. Daljnje slabljenje Bizanta Samuilo je iskoristio da proširi vlast na cijelu [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], [[Epir]], [[Tesalija|Tesaliju]], [[Albanija|Albaniju]], [[Duklja|Duklju]], [[Travunija|Travuniju]], [[Raška|Rašku]], [[Srijem]], Podunavsku [[Bugarska|Bugarsku]] i [[Bosna|Bosnu]].
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Samuilo"