Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Slobodni pad"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m robot Dodaje: fi:Putoamisliike
Male tehničke popravke, mala sistematizacija formula i neke popravke podataka
Red 3:
{{FizikaPortal}}
[[Datoteka:Free-fall.gif|mini|250p|Slobodni pad]]
'''Slobodni pad''' je '''jednoliko [[ubrzanje|ubrzano]]''' [[kretanje]] tijela uzrokovano djelovanjem [[Zemlja|Zemljine]] privlačne [[sila|sile]] ili sile teže, kao i pojava [[težina|težine]] tijela. Pri tome tijelo pri padu prevaljuje sve veće puteve, jer je brzina pada sve večaveća.
Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijskegravitacione sile i iznosi ~9,81 m/s² Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika|fizikalnih]] veličina koriste se formule za jednoliko ubrzano kretanje.
 
UPrilikom slobodnomslobodnog padupada, visina s koje tijelo pada se označava sa ''h'', ubrzanje sa ''g'', [[vrijeme]] sa ''t'', a [[brzina]] sa ''v''. Oznaka ''h'', tuujedno označava daklei put koji će tijelo prevaljujepreći pritokom padanjučitavog pada.
 
Formule koje opisuju slobodan pad se izvode iz osnovnih formula kretanja. Treba imati na umu da tijelo prilikom slobodnog pada nema početnu brzinu, tako da se početna brzina izostavlja iz svih formula i treba paziti na to da je ubrznje '''a''' u našem slučaju gravitaciono ubrzanje '''g'''.
Za brzinu se uzima iznos srednje ili prosječne brzine.
''v= √ 2gh ''
 
Ostale formule: <math>hv =\frac{ gt^2}{2}</math>
 
<math>s = \frac{gt^2}{2}</math>
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na večim udaljenostima od središta
Zemlje gravitacijska sila je veća na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove večih gradova.
 
Ako izrazimo vrijeme iz prve formule kao <math>\scriptstyle \frac{v}{g}</math> i uvrstimo u drugu dobit ćemo:
Tu su prikazane precizne vrijednosti ubrzanja sile teže (gravitacijske sile), na nekim lokacijama u nekim gradovima Evrope i Afrike.▼
 
<math>s = \frac{g(\frac{v}{g})^2}{2}</math>
 
<math>s = \frac{\frac{v^2}{g}}{2}</math>
 
<math>s = \frac{v^2}{2g}</math>
 
Iz ove formule možemo dobiti još dvije, a to su:
 
<math>g = \frac{v^2}{2h}</math>
 
I ona važnija, koja govori o brzini tijela koje će imati nakon pada sa visine h (a prije udara o tlo):
 
<math>v = \sqrt{2gh}</math>
 
 
 
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena je na polovima. Zbog toga je udaljenost polova od centra Zemlje manja od udaljenosti ekvatora od centra Zemlje, pa je gravitaciona sila na polovima jača. S druge strane, Zemljina rotacija uzrokuje da centifuglana sila, nastala rotacijom Zemlje, jače djeluje na tijela koja su bliže ekvatoru nego na ona blizu polova. S obzirom da je ova sila slaba, rezultujuća sila - sila Zemljine teže - jače djeluje na tijela bliža polovima. Ovisno o geografskoj širini i dužini, gravitaciona sila je različita čak i za pojedine djelove većih gradova.
 
▲TuU narednoj listi su prikazane precizne vrijednosti ubrzanja sile teže (gravitacijske sile), na nekim lokacijama u nekim gradovima Evrope i Afrike.
'''GRAD''' '''g(m/s²)'''
Line 28 ⟶ 46:
[[Johannesburg]] 9, 785 50
 
*vrlo tačne vrijednosti konstante ''g'' mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se upotrebljavaju, naizmeđu primjer,ostalog i kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.
 
[[Kategorija:Mehanika]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Slobodni_pad"