Razlika između verzija stranice "Atina (polis)"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m članak Atena (država) premješten na Atina (država): pravilan naziv |
mNo edit summary |
||
Red 1:
'''Atina''' je bila jedan od najjačih [[polisa]] u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]]. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte [[kultura|kulturnog]], [[politika|političkog]] i [[trgovina|trgovačkog]] života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju odbranu [[akropola|akropolu]], a na njoj su bili smješteni [[hram]]ovi vrhovnih [[grčka mitologija|božanstava]].
Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 vijeku p.n.e. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika [[Perikle|Perikla]]. U njegovo doba Atina je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atine,
[[Partenon]] se nalazio na platou visokom oko 70 m. Predstavlja glavni akcent čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti ali se gubi kad se penjemo na akropolu i ponovo se pojavljuje kad stupimo pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga treba cijelog obići. Partenon je uzdužna građevina podijeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona nalazi se niski reljef koji prikazuje Pantenajske svečanosti. Taj reljef su izradili [[Fidija]] i njegovi učenici između 440. i 437 godine p.n.e.
Red 21:
'''Eklezija'''- Narodna skupština od Periklovih reformi postaje najznačajniji organ vlasti, i u nju su ulazili svi punoljetni muškarci s navršenom 20 godinom. Žene, meteci i robovi nisu imali to pravo, pa je atinska demokratija bila ograničenog tipa. Zasjedala je jednom mjesečno, a razvitkom i 4 puta zbog povećanja uloge. U nadležnosti eklezije je bilo donošenje zakona, biranje funkcionera, suđenje za najvažnije delikte, i ostrakizam. Pravo zakonodavne incijative imao je svaki član Eklezije, državni organ ili funkcioneri. Također je Eklezija imenovala poslanike na strani, sklapala je saveze sa drugim grčkim državicama, naređivala mobilizaciju, objavljivala je rat i sklapala mir. Imala je sudsku funciju u političkim deliktima kao i ostrakizam-protjerivanje iz zemlje.
'''Vijeće-Bule''' – je bilo sastavljeno od 400, a zatim od 500 članova koji su navršili trideset godina. Ono je imenovalo posebne komisije, npr. kontrolu stupanja u Ekleziju, ispitivali su podobnost za službu javnih službenika, kontroliralo njihov rad i zakonitost njihovih akata, primalo je žalbe protiv fukcionera itd. Uskoro su postali vrhovni organ upravljanja državom. Bule je bilo i izvršni organ eklezije, nadziralo je državne
'''Halieja''' – ovaj sud se naziva još i Porotni sud a postoji od Solonovih reformi. Sastoji se od 6000 članova. Svake godine birali su se njegovi članovi između građana starijih od trideset godina i koji su pripadnici prva tri razreda. Sud je radio u sudskim vijećima-dikasterijama, obično 500 ili 200 članova. Nadležnost je bila mješavina sudskih, zakonodavnih i upravnih funkcija. Bila je prvostupanjski organ, i rješavala je u prvom stupnju za djela protiv države i neke druge stvari, a u drugoj instanci, po žalbama, odluke nižih sudova, i davala je konačno odobrenje za novi zakon i nadzirala je rad službenika.
| |||