Razlika između verzija stranice "Bosna (rijeka)"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m robot Dodaje: mk:Босна (река); kozmetičke promjene
Red 21:
Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].
 
U [[Rimska imperija|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' ili ''Basin''<ref>Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN:3-85492-929-3</ref> i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj|Doboja]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.
[[Datoteka:AroundPorjecani2.jpg|mini|220p|lijevo|Rijeka Bosna u okolini [[Visoko]]g]]
Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj|Maglaja]]a i [[Doboj|Doboja]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m&sup3;/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj|Maglaja]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
 
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km) sa desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Rijeka Usora|Usora]] (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].
Red 29:
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km&sup2; sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.
 
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik|Travniku]]u i dalje prema [[Bihać|Bihaću]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].
 
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i [[Bosanski Šamac]].
Red 50:
[[it:Bosna]]
[[lt:Bosna]]
[[mk:Босна (река)]]
[[nl:Bosna]]
[[nn:Bosna]]