Émile Durkheim: razlika između verzija

Bez promjene veličine ,  prije 12 godina
m
Bot: Automatska zamjena teksta (-sustav +sistem)
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-skupina +grupa))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-sustav +sistem))
Prije svega, razlike su u njihovom moralnom ponašanju, ali i stupnju društvene solidarnosti. Osim toga u predindustrijskim društvima pravne norme nose oznaku represivnosti, dok u industrijskom društvu one su restitutivne (misli se na uspostavu narušenih prava), odnosno povratne naravi. Osim toga glede podjele društvenog rada, a na tragu pitanja solidarnosti, Durkheim će ustvrditi kako je za predindustrijsko društvo karakteristična mehanička solidarnost čije su temeljne karakteristike slaba (niska) podjela rada, društvena solidarnost se temelji na sličnosti pojedinih članova društva, članovi društva dijele jednaka uvjerenja i vrijednosti, te uloge, pravne norme su represivne naravi, [[moral]]na i pravna odgovornost su kolektivnog karaktera, dok je socijalni položaj čovjeka determiniran rođenjem.
 
Nasuprot primitivnim, predindustrijskim društvima, u civiliziranim industrijskim društvima Durkheim nalazi razvijenije društvo koje ima organsku solidarnost, u kojima je razvijena podjela rada, gdje se pojedinci razlikuju po socijalnom statusu, karakteru, po ulogama, funkcijama. U industrijskom društvu susrećemo funkcionalni sklop, jedinstvo funkcija koje kroz taj sustavsistem osiguravaju društvenu opstojnost. Iz specijaliziranih uloga koja potiče moralnu regulativu razmjene i suradnje dolazimo do organske solidarnosti. Naime specijalizirana proizvodnja inicira potrebitost sklapanja zakonskog sporazuma koji je utemeljen na ugovoru o razmjeni roba i usluga. Ugovor je akt kojim se potiče moralna svrha solidarnosti utemeljena na moralnim pojmovima pravednosti, razumnosti, poštenja i zakonitosti.
 
Durkheim je zagovornik [[Kapitalizam|kapitalističkog]] [[Liberalizam|liberalizma]], koji može biti razlogom nagloj ekspanziji industrijskog društva. Ekspanzija rezultira pretjeranu specijaliziranost u podjeli rada, što je očigledna opasanost za društvenu solidarnost, čime dolazi do anomije. [[Anomija]] (odsutnost normi) se pojavljuje u industrijskom društvu kada je oslabila društvena kontrola, a moralne norme nisu dovoljno jake za obuzdavanje prekršitelja ponašanja. Tada dolazi do [[štrajk]]ova, [[Samoubistvo|samoubistava]], rastave brakova i drugih negativnih trendova. Dakle, dinamične društvene pojave uvjetuju frustriranost, rezigniranost i nezadovoljstvo uopće. Nameće se potreba za novim moralnim konsenzusom na temu što možemo očekivati od našeg života.
46.745

izmjena