Razlika između verzija stranice "BASIC"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 92.36.134.238 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao TobeBot
BokimBot (razgovor | doprinosi)
m Generalne popravke, Replaced: Takođe → također , using AWB
Red 6:
 
== Uvod ==
 
=== Pojam varijable ===
 
Line 14 ⟶ 13:
 
* Znakovne varijable
 
 
Numerička varijabla ima brojevnu vrijednost tj. može sadržati samo ove znakove:
Line 23 ⟶ 21:
 
Kao ime za numeričku vrijednost se mogu koristiti svih 128 znakova [[ASCII]] koda, s tim da to ime mora počinjati sa slovom engleskog alfabeta i ta oznaka ne smije sadržati prazna (blanko) mjesta u sebi.
 
 
Znakovna varijabla ima vrijednost koja može sadržati 128 znakova ASCII koda (to uključuje i brojeve). Ime znakovne varijable je isto kao i numeričke, samo što na kraju varijable obavezno moramo staviti string ($-dolar).
 
 
=== Primjer 1 ===
Line 54 ⟶ 50:
 
Svaki put kada želimo da u programu ispišemo ''1.50'', u kodu ćemo napisati '''''somun''''' ili kada želimo da napišemo riječ ''kahva'' u programu, u kodu ćemo napisati samo '''''a$'''''. Kao što vidimo varijable nam potencijalno mogu skratiti postupak pisanja koda programa, a i cijeli sistem rada u [[programski jezik|programskom jeziku]] qbasic je zasnovan na varijablama i naredbama pomoću kojih upravljamo vrijednostima varijabli.
 
 
=== Dodjeljivanje vrijednosti varijabli ===
Line 108 ⟶ 103:
*AND - '''i'''
*OR - '''ili'''
 
 
=== Računanje sa numeričkim varijablama ===
Line 134 ⟶ 128:
U ovom slučaju je nova.varijabla rezultat računanja i taj rezultat je smješten u varijablu nova.varijabla. Varijabla(broj) je broj sa kojim se računa, a znak je matematički znak (+,-,*,/,\ ili ^) koji simbolizira računsku operaciju. Vidimo da rezultujuća varijabla mora biti na lijevoj strani znaka jednako (=).
 
Takođetakođer se mogu koristiti i zagrade i to samo male zagrade - (). U jednoj zagradi može biti više drugih zagrada. Program će računati vrijednosti po principu "klasične matematike" iznutra prema vani.
 
=== Primjer 2 ===
Line 156 ⟶ 150:
 
bez.ilidže=neki.bh.gradovi-50000
 
 
Vidimo da svaka varijabla mora bti definisana tj. mora imati svoju vrijednost (u protivnom će vrijednost te varijable biti 0).
Line 194 ⟶ 187:
 
*'''END''' se obično stavlja na kraj programa, mada nije obavezno. To čak ne spada u pravu vrstu naredbe, iako se stavlja na kraju programa, kako bi se potencijalni čitač programa lakše orijentisao. Također će služiti i kod naredbe bezuslovnog izlaska iz pod procedure, funkcije ili IF..THEN bloka.
 
 
=== Primjer 3 ===
Line 202 ⟶ 194:
[[Datoteka:Basic1.jpg|mini|centar|750p|Primjer korištenja naredbe '''PRINT''']]
[[Datoteka:Basic2.jpg|mini|centar|750p|Program koji sabira dva broja]]
 
 
 
=== Primjer 3 ===
Line 215 ⟶ 205:
 
Uslovi u Basicu služe kako bi provjerili vrijednosti varijabli, uporedili ih, te efikasnije upravljali njima poslije ispitanog uslova. Postoji više načina postavljanja uslova, te su neki od njih upriložena u nastavku.
 
 
=== Prvi način postavljanja uslova ===
Line 343 ⟶ 332:
 
Znači poslije riječi GOTO stavljamo broj kojim smo numerisali red, od kojeg želimo da program nastavi čitati programski kod. Naredba GOTO često se upotrebljava kao posljedica (ne)ispunjavanja uslova. Npr. može se staviti da, ukoliko se uslov ispuni program nastavi čitati programski kod sa određene pozicije, a ako se ne ispuni, da se vrati na ponovno dodjeljivanje vrijednosti varijabli (pomoću znaka jednakosti ili naredbe INPUT).
 
 
=== Naredba višestrukog prelaska ===
Line 352 ⟶ 340:
 
Pod listom linija koda se podrazumijevaju brojevi (međusobno odvojeni zarezom) koji predstavljaju numerisane redove. Brojevna varijabla određuje od koje će linije koda (navedenog kao broj - numeracija pod listom linija koda) program nastaviti da čita programski kod. Ako je naprimjer vrijednost varijable 1, program će nastaviti čitati programski kod od linije čiji je broj prvi naveden u sintaksi naredbe '''ON GOTO'''. Ako je vrijednost varijable 2, program će nastaviti čitati programski kod od linije čiji je broj drugi naveden u sintaksi naredbe ON GOTO itd. Ako je vrijednost varijable veća od broja numera (brojevi u listi linija koda), onda će taj broj biti podijeljen sa brojem numera te uzeti ostatak kao broj koji će odrediti koji će slijdeći red biti pročitan. Naprimjer, ako ima 5 numera (brojeva koji predstavljaju linije koda u naredbi ON GOTO), a vrijednost brojevne varijable 6, tada će program čitati programski kod iz linije koja je prva stavljena u listi linija koda, ako je vrijednost brojevne varijable 7, tada će program čitati programski kod iz linije koja je druga stavljena u listi linije koda itd. Upotrebom ove naredbe, programer potencijalno može izbjeći korištenje komplikovane sintakse IF THEN uslova, te tako skratiti programski kod.
 
 
=== Primjer 4 ===
Line 394 ⟶ 381:
END IF
n = n + 1
WEND
 
[[Kategorija:Programski jezici]]