Razlika između verzija stranice "Douglas Mawson"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokimBot (razgovor | doprinosi)
m Generalne popravke, Replaced: takođe → također (2), using AWB
Vraćena izmjena 1016308 korisnika BokimBot (razgovor)
Red 1:
[[Datoteka:Douglas Mawson.jpg|mini|right|175px|Ser Douglas Mawson]]
Ser '''Douglas Mawson''' (5. maj 1882 — 14. oktobar 1958. godine) je bio [[Australija|australijski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a. Uz [[Roalda Amundsen]]a, [[Robert Falcon Scott|Roberta Falcon Scotta]] i [[Ernest Shackleton|Ernesta Shackletona]], Mawson je bio poznata i ključna figura herojskog doba istraživanja Antarktika.
 
== Biografija ==
Red 6:
Mawson je rođen 1882. u Jorkširu, [[Engleska]], kao drugo dijete Roberta Elisa Mawsona, trgovca odjećom i njegove žene Margaret Ann sa Ostrva Man. Porodica se preselila u Australiju 1884. godine Diplomirao je rudarstvo na Sidnejskom univerzitetu.
 
Nakon što je radio kao asistent, 1903. godine je izabran za [[Geologija|geologa]] na ekspediciji prema Novim Hebridima (danas [[Vanuatu]]); njegov izvještaj „Geologija Novih Hebrida“ je bila jedan od prvih velikih geoloških radova o Melaneziji. Te godine je takođertakođe izdavao geološki list u Mitagongu. Najveći uticaj na njega u njegovoj geološkoj karijeri su imali profesori Edgeworth David i Archibald Liversidge. Godine 1905. je postao predavač petrologije i mineralogije na Univerzitetu Adelaide <ref>[http://www.adb.online.anu.edu.au/biogs/A100444b.htm Douglas Mawson] Australian Dictionary of Biography. Retrieved 2007-10-01.</ref>. Otkrio je i prvi opisao mineral davidit, koji je dobio ime po Edgeworthu Davidu.
 
=== Prva ekspedicija na Antarktik ===
Red 14:
Mawson je odbio poziv da se priključi Scottovoj Terra Nova espediciji iz 1910. godine; umesto njega je pošao australijski geolog Griffith Taylor. Mawson je odlučio da povede svoju ekpediciju u Zemlju kralja Georga V i Adelinu zemlju, sektor Antarktika odmah naspram Australije, koja je u to vrijeme bila skoro potpuno neistražena. Ciljevi su bili da se izvrše [[Geografija|geografska]] istraživanja i [[Nauka|naučna]] proučavanja, u šta je spadala posjeta Južnom magnetskom polu.
 
Ekspedicija je isplovila brodom „Aurora“ kojom je komandovao kapetan John King Davis, i iskrcala se na Rt Denison u Zalivu Komonvelta 8. januara 1912. godine, gdje je i uspostavila svoj glavni kamp. Drugi kamp se nalazio na zapadu na ledenom šelfu u Zemlji kraljice Mary. Rt Denison se pokazao vjetrovtim, pošto je prosječna brzina [[Vjetar|vjetra]] tokom cijele godine bila oko 80&nbsp; km/h. Sagradili su kolibu na stjenovitom rtu i prezimili, uprkos skoro konstantnim mećavama.
 
Istraživačku fazu, koja je počela odmah po početku [[Proljeće|proljeća]] na južnoj polulopti, izvršilo je pet grupa iz Glavnog kampa i dvije iz Zapadnog kampa. Mawson tim, koji je krenuo na istok, su činili Xavier Mertz, poručnik B. E. S. Ninnis i on. Pri samom kraju njihovog puta, Ninnis, njegovi [[Pas|psi]] i sanke sa većinom zaliha su pali u ambis i nestali su <ref>[http://www.south-pole.com/p0000099.htm south-pole.com]</ref>.
Red 21:
 
== Kasniji život ==
Nakon povratka, Mawson se oženio Paquitom Delprat i bio je proglašen za viteza, ali se javnost malo zainteresovala za njegove uspjehe, pošto je bila potrešena Scottovom tragedijom i izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Mawson je služio kao [[major]] u britanskom Ministarstvu municije. Nakon što se vratio u Adelaid, nastavio je svoje akademske studije i vodio je još ekspedicija, uključujući združenu britansku, australijsku i [[Novi Zeland|novozelandsku]] ekspediciju 1929-1931. godine. Rad napravljen na ovoj ekspediciji je doveo do osnivanja Australijske antarktičke teritorije 1936. godine. takođerrTakođer je proveo mnogo vremena u istraživanju geologije Flindersovog vijenca u južnoj Australiji. Umro je 14. oktobra 1958. godine od izliva krvi u mozak.
 
Njegova slika se pojavila na novčanici od 100 [[Australijski dolar|australijskih dolara]] u periodu 1984-1996. godine Po njemu su ime dobili Mawsonov vrh (ostrvo Herd) i Mawsonova stanica (Antarktik).
Red 34:
{{reference}}
* Lennard Bickel, Mawson's Will ISBN 978-1-58642-000-0
* F. J. Jacka, 'Mawson, Sir Douglas (1882 - 1958)', Australian Dictionary of Biography, Volume 10, MUP, 1986, pp 454–457454-457.
 
[[Kategorija:Istraživači]]