Razlika između verzija stranice "Izrael"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 92.36.206.129 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao VolkovBot
m Automatska izmjena using AWB
Red 31:
''Za opširnije informacije, pogledajte članak [[Historija Izraela i Palestine]], kao i [[Uspostava i historija Države Izrael]]''
 
Jevreji su dugo smatrali Izrael svojim spiritualnim domom — Svetom zemljom i Obećanom zemljom. Izraelska zemlja ima posebno mjesto u vjerskom životu Jevreja, uključujući ostatke drugog [[Jevrejski hram|Jevrejskog hrama]]. Ovo je također mjesto gdje je rođeno [[Kršćanstvo]] a sadrži i mnoge druge lokacije od velikog duhovnog značaja za [[Judaizam]], Kršćanstvo, i [[Islam]]. U ovom regionu je u periodu od preko jednog milenijuma, sa prekidima, postojala čitava serija jevrejskih kraljevina i država, sve do propasti [[Veliki jevrejski ustanak|Velikog jevrejskog ustanka]] protiv [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] sa čijim je gušenjem došlo do velikog istjerivanja Jevreja iz [[Jerusalem]]a. Poslije sloma [[Ustanak Bar Kokhba|Ustanka Bar Kokhba]] (''Bar Kokhba's revolt'') [[135]]. godine, imperator [[Hadrian]] je preimenovao ''Provinciju [[Judeja|Judeju]]'' u ''Provinciju [[Sirija Palestina|Siriju Palestinu]]'', grčko ime izvedeno od ''Philistine'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] פלשת ''PəléšeṯPəléšeṯ''). [http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php] Također pogledajte [[Imena Levanta]].
 
[[Musliman]]ski [[Kalifat]] je osvojio ovu teritoriju od [[Istočno Rimsko carstvo|Istočnog Rimskog carstva]] ([[Bizantija|Bizantije]]) u sedmom vijeku, i privukao arapske doseljenike. Lokalni jezik, [[Aramejski jezik|aramejski]] (jezik kojim je govorio [[Isus Krist]]), je postepeno nestao. Tokom vijekova je količina jevrejskog stanovništva u zemlji fluktuirala. Prije rođenja modernog [[Cionizam|cionizma]], do ranog 19. vijeka, više od 10000 Jevreja je živjelo na teritoriji današnjeg Izraela. (Dan Bahat, ''Dvadeset vijekova jevrejskog života u svetoj zemlji'', [[1976]].)
Red 41:
[[1947]]. godine, nakon porasta nasilja, terorizma i neuspješnih napora da se pomiri jevrejsko i arapsko stanovništvo, britanska vlada se povukla iz Palestine. Ispunjavanje [[UN plan za podjelu iz 1947.|UN plana za podjelu iz 1947.]] bi dovelo do podjele sporne teritorije na dvije države, jevrejsku i arapsku, dajući oko polovine teritorije svakoj državi. Po ovom planu, [[Jerusalem]] je trebalo da bude međunarodna regija, da bi se izbjegli sukobi oko njegovog statusa. Odmah nakon što je Generalna skupština UN usvojila plan za podjelu, palestinsko arapsko rukovodstvo i sve islamske zemlje odbacuju plan da se formira još neimenovana jevrejska država i započelo gerilski rat.
 
Država Izrael je proglašena [[14. maj]]a, [[1948]]. pri čemu pet arapskih nacija napada Izrael (vidi: [[Deklaracija o proglašenju Države Izrael]], [[Arapsko-izraelski rat, 1948.]]). Izrael je osvojio dodatnih 26% teritorije Palestine zapadno od rijeke Jordan i pridružio je novoj državi. [[Jordan]] je osvojio [[Zapadna Obala|Zapadnu obalu]] (uključujući [[Istočni Jerusalem]]), i aneksirao je, ali su ovu aneksiju priznali samo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Pakistan]]. [[Pojas Gaze]] i [[Sinaj|sinajskusinaj]]sku pustinju je osvojio [[Egipat]].
 
Poslije rata, samo 14-25% (zavisno od procjena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbjegli prije i za vrijeme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o djelimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbjeglice; vidi [[Palestinske izbeglice]] i [[Palestinski egzodus]]. U narednoj deceniji, 600,000 Sefardskih Jevreja koji su izbačeni iz okolnih arapskih zemalja, su došli u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, uslijed talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz cijelog svijeta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[SSSR]]-a.
Red 131:
 
=== Izrael i Evropa ===
 
*[http://mondediplo.com/focus/mideast/r1276 Le Monde diplomatique report on EU-Israeli relations]
*[http://www.radicalparty.org/israel/israele_e.htm Report of a conference exploring the possibility of Israeli membership of the European Union]
Line 146 ⟶ 145:
{{Države Azije}}
 
'''Podebljan tekst'''
{{Link FA|he}}
 
[[Kategorija:Države svijeta]]
Line 152 ⟶ 151:
[[Kategorija:Mediteran]]
 
{{Link FA|he}}
{{Link FA|en}}
{{Link FA|no}}
 
{{Link FA|cs}}
{{Link FA|ru}}
 
'''Podebljan tekst'''
 
[[ace:Israel]]
[[af:Israel]]