Razlika između verzija stranice "Antitijelo"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ro:Anticorp
m robot Dodaje: mk:Антитело; kozmetičke promjene
Red 1:
'''Antitijela''' ili '''imunoglobulini''' su [[protein]]i/ bjelančevine iz grupe [[globulin]]a koje se kod [[sisari|sisara]] stvaraju kao reakcija na strane supstance koje su prodrle u [[organizam]]. Te strane supstance se 'markiraju' [[antigen|antigenima]]ima. Antitijela su odbrambene supstance koje stvara stimulirani imuni sistem. Ove bjelančevine u datom organizmu nastaju u vrsti bijelih krvnih zrnaca koje nazivamo [[B-limfocit|B-limfocitima]]ima. Svaki tačno određeni antigen inducira njemu odgovarajuće antitijelo koje, preko specifične nekovalentne veze uglavnom prepoznaje antigen kao stranu supstancu. Specifično vezivanje antitijela na antigene je važan dio odbrane organizma od stranih supstanci i tijela.
 
== Struktura antitijela i vezivanje na antigen ==
[[Datoteka:Antibody.svg|mini|desno|220px|Građa specifičnog antitijela, njegovi dijelovi često liče na ključeve]]
Antitijela su prisutna u [[krv|krvi]]i, [[limfa|limfi]], tkivima te u membranama sluzokože. Antitijela uglavnom ne "prepoznaju" cjelokupnu strukturu antigena nego jedan te isti karakteristični dio tzv. antigen determinantu ([[epitop]]). Mjesto na antitijelu koje služi za vezivanje na antigen naziva se paratop. Pri kontaktu sa antigenom antitijelo provodi tzv. humoralnu imunu reakciju.
 
Svako antitijelo se sastoji od dva jednaka teška lanca (''heavy chains, H'') i dva laka lanca (''light chains, L'') koji su kovalentnim disulfidnim mostovima međusobno povezani u strukture oblika slova (Y). Jedan lagani lanac se sastoji od jedne promjenjive i od jedne konstantne domene. Teški lanci imaju jednu varijabilnu i 3 ili 4 konstantne domene. Varijabilne domene jednog teškog i jednog lakog lanca grade mjesto vezivanja antitijela na antigen. To mjesto će se zatim specifično vezivati na odgovarajuće mjesto vezivanja na antigenu po principu "odgovarajućeg ključa za odgovarajuću bravu". Mala je vjerovatnoća da dva, metaforički rečeno, različita ključa imaju strukturu koja odgovara istoj bravi, odnosno mjestu vezivanja na antigenu, iako se i to može desiti. Na tom fenomenu počiva objašnjenje razvoja autoimunih oboljenja.
Red 65:
[[la:Anticorpus]]
[[lt:Antikūnas]]
[[mk:Антитело]]
[[nds:Antikörper]]
[[nl:Immunoglobuline]]