Razlika između verzija stranice "Koncentracijski logor"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 13:
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obje strane držale su koncentracione logore, ali [[Sile Osovine]] koristile su koncentracione logore za masovno istrebljivanje nepoželjnih etničkih skupina (npr. [[Židovi]], [[Romi]], [[Slaveni]]) te političkih neprijatelja. U mnogim slučajevima koncentracioni logori u [[nacizam|nacističkoj]] [[Njemačka|Njemačkoj]] bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao [[rob|robovi]].
 
Koncentracioni logori otvarani su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od 1992. godine za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] u kojima su zatvarani stanovnicipripadnici jedneodređenog etničke grupenaroda od strane zaraćenih strana kao i pojedinih paramilitarnihparavojnih jednica. Savez logoraša Bosne i Hercegovine iznosi podatke da su od ukupnog broja logoraša oko 90% bili Bošnjaci, oko 7% Hrvati i oko 3% Srbi. Najpoznatiji logori u BiH, kako po brojnosti tako i po zlodjelima su bili Manjača, Omarska, Trnopolje, Keraterm, Luka-Brčko, Batković-Bijeljina, KPD Foča, Sušica-Vlasenica, Kula-Sarajevo, Dretelj, Heliodrom, Gabela, Žepče, Drmaljevo itd.
 
[[Kategorija:Historija]]