Paradoks se pojavljuje kada skup očigledno nepobitnih premisa daje neprihvatljive ili protivrječne konkluzije. Rješavanje paradoksa je dovelo do poboljšanja nekih nauka kao što su filozofija i matematika (na primjer Rusellov paradoks o teoriji skupova doveo je do poboljšanja teorije skupova u matematici).

Etimologija riječi "paradoks" datira još od rane renesanse. Prvi oblici ove riječi se mogu naći u latinskom paradoxum i sličnoj grčkoj riječi paradoxon. Riječ je sastavljena od prijedloga "prema tome" sastavljen na korijen imenice "doxa", što znači "ono što se dobija". U Srednjem vijeku je korištena i riječ insolubilia.

Lista paradoksa uredi

Logički (bez matematičkih) paradoksi uredi

Semantički paradoksi uredi

Paradoksi nejasnoće uredi

Matematički i statistički paradoksi uredi

Paradoksi beskonačnosti uredi

Geometrija i topologija uredi

Psihološki paradoksi uredi

Fizički paradoski uredi

Filozofski paradoksi uredi

Ekonomski paradoksi uredi

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi

  • Cantini, Andrea (2012). "Paradoxes and Contemporary Logic". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Spade, Paul Vincent. "Insolubles". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Paradoxes na Curlie
  • "Zeno and the Paradox of Motion" na MathPages.com.
  • "Logical Paradoxes" odrednica u Internetska enciklopedija filozofije