Nekropola Mramor
Nekropola Mramor , općina Olovo, nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1] Proglašena je i za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
| Svjetska baština | |
|---|---|
| Lokacija | Olovo,  Bosna i Hercegovina |
| Sadrži | 1/28 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | no |
Lokacija uredi
Selo Musići udaljeno je od Olova 4 km vazdušne linije u pravcu jugozapada. Nekropola sa stećcima u Musićima nalazi se na nadmorskoj visini od 581 m.
Historija uredi
Olovo je smješteno ispod planine Stoborja, na ušću rijeka Stupčanice i Bioštice, koje dalje čine rijeku Krivaju. Stari rudnik olova poznat je još iz vremena rimske vlasti. Sedamdesetih godina XIV st. u Bosni dolazi do intenzivnijeg razvoja rudarstva, kada svoj rad oživljava i olovski rudnik. U srednjem vijeku na navedenom prostoru formiralo se naselje Olovo s gradom koji se zvao Olovac. Prvi put se spominje 1382. godine pod nazivom „Olovo Plumbum“, a 1415. godine pod nazivom „città de Piombo“.[3]
Opis uredi
Nekropola broji 80 stećaka, od čega 47 sljemenjaka s postoljem, 4 sanduka s postoljem, 4 sanduka, 17 ploča s postoljem i 8 ploča. Najzastupljeniji oblik na nekropoli je sljemenjak s postoljem i svi su klesani u komadu. Ukrašeno je 14 stećaka, uglavnom geometrijskm oblikom (izostaju figuralni prikazi), pri čemu dominira ukras spirale i rozete, a javljaju se još i križ i tordirana vrpca.[4]
Također pogledajte uredi
Literatura uredi
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA
Reference uredi
- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 5. 12. 2016.
- ^ "Nekropola Mramor". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ Adem Handžić, -Rudarstvo u Bosni od XV do XVII stoljeća[mrtav link]
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.