Nasuh-pašin sporazum

Nasuh-pašin sporazum
Vrsta	Mirovni sporazum
Potpisan	20. novembar 1612.
Lokacija	Istanbul, Osmanlijsko Carstvo
Potpisnici	Osmanlijsko Carstvo; Safavidsko Carstvo;

Nasuh-pašin sporazum (perzijski: عهدنامه نصوح پاشا, turski: Nasuh Paşa Antlaşması) bio je sporazum između Osmanlijskog Carstva i Safavidskog Carstva nakon rata 1603-1612, potpisan je 20. novembra 1612. godine u Istanbulu. Glavni uslovi sporazuma uključivali su vraćanje persijske vrhovne vlasti nad cijelim Kavkazom.

Pozadina uredi

Šah Abas Veliki morao je da ustupi ogromna područja u sjeverozapadnom Iranu i Kavkazu Osmanlijskom Carstvu Carigradskim sporazumom 1590. Nakon što je riješio probleme u zemlji, Abas I. je planirao da povrati izgubljene teritorije. Čekao je pogodan trenutak za napad i šansu je vidio 1603. godine kada je 14-godišnji sultan Ahmed I stupio na osmanlijski prijesto. Osmanlijsko Carstvo je vodilo dug i skup rat protiv Svetog Rimskog Carstva, tzv. Dugi rat (1593–1606), a došlo je i do niza pobuna u Anadoliji pod nazivom Čelali pobune.

Rat uredi

Abas I. i njegov general Allahverdi Kan u iznenadnom napadu počeli su da vraćaju teritorije izgubljene 1590. Iako je Osmanlijsko Carstvo bilo u stanju da podigne vojsku protiv Perzije, dvojica zapovednika (serdara) Čigalazade Jusuf Sinan paša (1605) i Kujudži Murat-paša (1611) su umrli u Diyarbakiru, zimskom logoru vojske (prirodnim uzrokom), a osmanlijska vojska je patila od nedostatka sposobnog zapovjedništva. Konačno, veliki vezir Nasuh-paša koji je postao veliki vezir 1611. godine, pristao je da potpiše sporazum.^[1]

Uslovi uredi

Osmanlijsko Carstvo je pristalo da vrati svu teritoriju stečenu Carigradskim sporazumom iz 1590. godine.
Granična linija je postala linija povučena u miru u Amasiji 1555. godine.^[2]
Zauzvrat, Perzija je pristala da plaća godišnji danak od 200 tovara (59 000 kilograma) svile.^[3]
Promijenjena je ruta perzijskih hodočasnika do Hadža (preko Sirije umjesto Iraka).

Posljedice uredi

Ovo je prvi sporazum u osmanlijskoj historiji kojim je carstvo pristalo na gubitak teritorije.^[4] Prvi sporazum u Evropi u kojem je carstvo pristalo da izgubi teritoriju bio bi Karlovački mir iz 1699. godine. S druge strane, ovaj sporazum je bio veliki uspjeh za Abasa jer je sporazumom povećao svoje kraljevstvo i vratio prestiž Safavida. Međutim, Abas je odbio da oda počast, te je rat obnovljen 1615. godine.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

^ Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:Türkiye tarihi vol.III, AKDTYKTTK Yayınları, 1991, 43–44
^ Ga ́bor A ́goston,Bruce Alan Masters Encyclopedia of the Ottoman Empire Arhivirano 23. 5. 2023. na Wayback Machine str. 23, Infobase Publishing, 1. 1. 2009 ISBN 1438110251
^ Shah Abbas however, committed himself to sent 59000 kilograms raw silk annually to the Ottoman King ... Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine lifesciencesite.com
^ On line education document (in Turkish)^{[mrtav link]}

[1] Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:Türkiye tarihi vol.III, AKDTYKTTK Yayınları, 1991, 43–44

[2] Ga ́bor A ́goston,Bruce Alan Masters Encyclopedia of the Ottoman Empire Arhivirano 23. 5. 2023. na Wayback Machine str. 23, Infobase Publishing, 1. 1. 2009 ISBN 1438110251

[3] Shah Abbas however, committed himself to sent 59000 kilograms raw silk annually to the Ottoman King ... Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine lifesciencesite.com

[4] On line education document (in Turkish)^{[mrtav link]}

[1]

[2]

[3]

[4]