Narodna kola u Bosni I hercegovini

Narodna kola u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od njenih najpopularnijih vrsta narodnih igara (plesova). Postoje razne vrste narodnih kola i sačinjavaju pretežnu većinu kolektivnih narodnih igara (plesova). Tu vlada raznolikost u pogledu psihološkoga sadržaja, namjene, karaktera, stila, tehničkoga sastava i formi. Broj igrača može da bude manji, veći, neparan i paran. Osnovni poredak je zatvorena ili otvorena, lančana, spojena ili nespojena kružnica. Pjesme uz kolo nazivaju se kolske. Ritmička pratnja ponekad zamjenjuje udaranje predmetima. Igru prati svirka na domaćim muzičkim instrumentima. U nekim kolima uočljiv je povremeni ili stalni aritmički odnos između ritma muzike i ritma koraka. Imena i nazivi pojedinih vrsta kola koja imaju nešto zajedničko uvijek su opravdani. Tako naprimjer, izraz kolanje označava koračanje uokrug, kao da se obilazi oko nečega. Pojedina kola nose u imenu svoju bližu oznaku. Dijele se po:

  • rodu, spolu i dobi: Djevojačko, Momačko, Staračko;
  • po vremenu kada je nastalo: Staro, Najstarije, Novo;
  • prema prilikama kada se izvodi: Proljećno, Kolo o svadbi, Kolo o piru, Đerđečko, Mladino, Žalovito, Mrtvačko;
  • prema karakteru: Tiho kolo, Živo, Oštro;
  • prema pratnji: Kolo ćutke, Nepjevano, Pjevačko, Kolo uz diple, Kolo uz dvojnice;
  • prema smjeru kretanja: Kolo naokolo, Unakolice, Unaprijed, Na jednu stranu, Na dvije strane, Na mijestu, S mjesta, Cik-cak Tamo i ovamo;
  • prema poretku: Okruglo, Kolo, Kolači, Jednovito (Jednostruko), Kolo u kolu, Čador-kolo;
  • prema broju koraka: Dvojka, Dvojac, Trojanac, Četverac itd.;
  • prema vrsti koraka: Romica, Šepica, Preko noge, Potrkuša, Poskakuša, Poklekuša, Geganje i dr.;
  • prema narocitim radnjama, utisku: Zuke (zuka, zujanje nakita, zveckanje), Dikulja, Izvrnuto kolo, Varalica;
  • prema imenu mjesta, kraja, veće oblasti: Janjsko, Kozaračko, Podgrmečko, Žegaransko, Boračko, Osojničko itd.;
  • po imenima ljudi, vjerovatno dobrih igrača i kolovođa ili na nečiju uspomenu;
  • prema početnom stihu pjesme uz kolo (“Lijepa Mara kolo vodi”, “Milica je večerala”, “Došlo pismo iz Bosne”).

[1]

Kozaračko kolo uredi

Kozaračko kolo nastalo je u selima na obroncima planine Kozare, po čemu je i dobilo ime. Postoji muško momačko kolo, kao i žensko djevojačko. Igra se i pjeva bez svirača, i to ritmički uz pjesmu. Prije Drugog svjetskog rata kolo je imalo "meraklijski" karakter. Ono je odzvanjalo radošću, nemirom, i znalo biti zadirljivo i izazivačko. Kozaračko kolo se naročito prenosilo širom Jugoslavije u toku Narodnooslobodilačke borbe.

Kozaračko kolo se igra na lijevu stranu, sa rukama u prepletu i drži se u velikom krugu. Onaj koji započinje pjesmu u kolu na jednoj strani ima dvojicu koji mu pomažu, a ostali ga prate na njegovoj strani, dok druga strana kola ćuti. Oni koji vode zatalasaju kolo svom snagom prema drugoj strani i pjevajući opet vrate kolo na staro mjesto. Čim on završi pjevanje, onda to isto pjevanje započinje jedan, na drugoj strani.

Gluho kolo uredi

Gluho kolo je obično zatvoreni kružni ples i izvodi se bez muzike. Mogu mu prethoditi ili ga slijediti vokalne ili instrumentalne izvedbe. Plešu ga dva ili više plesača, a njihov broj nije ograničen. Broj plesača do dvadeset čini ples kola skladnim i obično do tog broja plesača se ne javlja nesklad u naglašenim koracima. Koraci i figure, često snažni i impresivni, zavise od raspoloženja i želje učesnika.

Sam ples karakterišu usklađeni udarci stopala plesača o plesnu površinu i daju daju ritam plesu, ubrzavajući ga ili usporavajući. Gluho kolo ne poznaje plesni par, muškarca i ženu kao plesače u pojedinim dijelovima plesa, a događa se da kolo plešu samo žene ili samo muškarci.[2]

Na Kordunu ova vrsta kola zove se Đikac, u Bukovici Bukovačko kolo, a u Bosanskoj Krajini Glamočko kolo. U kolu Đikac akcenat nije na ljepoti igranja, već na snazi momaka i djevojaka. Nekada davno kolo su mogle da igraju samo udavače, a ona koja uspijee da do kraja odigra gluho kolo dokazala je da je fizički potpuno zdrava i spremna za brak.[3]

Reference uredi

  1. ^ "Narodni plesovi i kola Bosne i Hercegovine". wordpress.com. Pristupljeno 14. 1. 2023. no-break space character u |title= na mjestu 33 (pomoć)
  2. ^ Svjetska baština na području Dinarskog gorja - Dinarsko gorje, www.dinarskogorje.com
  3. ^ MNOGO VIŠE OD IGRE: Glamočko gluvo kolo se igra bez muzike