U XVI stoljeću, koje se još naziva „zlatno doba“ Sarajeva, postojalo je preko 50 hanova, koji su pružali utočište i gostoprimstvo trgovcima i putnicima. Jedini od njih, do danas sačuvan koji je zadržao svoj gotovo nepromijenjen izgled, je Morića han. Sagrađen je 1551. u ulici Sarači. Pripadao je Gazi Husrev-begovom vakufu i prvobitno se zvao "Drugi Novi han". Osmanski putopisa Evlija Čelebija je zapisao da je 1659. ovaj han bio poznat kao Hadži Beširov han. Han je poznat kao i Morića han, a svoje ime je dobio u prvoj polovini 19. stoljeća po zakupcima hana: Mustafa-agi Moriću i njegovom sinu Ibrahim-agi.

Morića han

Han je dva puta gorio, 1831. i 1852. Trgovci sa istoka i zapada, iz srednje Evrope i Sredozemlja, mogli su osim prenoćišta, tu naći kupce i prodati svoju robu, bez direktnog izlaska na pijacu. U dvorištu i prizemnim prostorijama nalazile su se štale, a prostorije na prvom spratu ukrašavale su duge, drvene grede. Han je stradao u požaru i obnavljan je u više navrata. To je mjesto na kom su se podizale bune. Ovdje su okupljene Sarajlije 1878. formirale Narodnu vladu Bosne i Hercegovine i uputile zvaničan protest protiv Austro-ugarske okupacije.

Han je rekonstruiran u periodu od 1971. do 1974. i predat na korištenje ugostiteljskom društvenom preduzeću "Balkan". Prilikom rekonstrukcije su na zidovima hana kaligrafskim pismom ispisani stihovi Omara Hajama, najvećeg pjesnika perzijske lirike. Odlukom sarajevske općine Stari Grad je 1998. han je vraćen u vlasništvo "Gazi Husrev-begovog vakufa". Uprava vakufa je iznajmila prostor hana za obavljanje djelatnosti koje se uklapaju u historijski ambijent hana. Zbog toga su u okviru hana u prizemlju smješteni prodavnica perzijskih ćilima, nacionalni restoran, kafana i turistička agencija. Na spratu su prostorije izdate raznim organizacijama kao što su Mladi muslimani, Udruga ilmijje, Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini, Savez logoraša i humanitarna organizacija.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi