Martin Luther King Jr.

američki svećenik, aktivista i vođa američkog pokreta za građanska prava

Martin Luther King Junior[1][2] (rođen kao Michael King Jr; 15. januar 1929 – 4. april 1968) smarta se inicijatorom i vođom borbe za ljudska prava američkih crnaca tokom 60-tih godina. Rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Georgiji. Baka koja ga je obožavala te brat i sestra zvali su ga kratko M. L. Taj nadimak pratio ga je kroz cijelo djetinstvo. Ime je dobio po ocu. Otac mu je bio svećenik (kasnije i upravitelj banke) i samim tim zauzimao je važno mjesto u crnačkoj zajednici. Mladi Martin bio je bistar dječak, s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije. Krenuo je na koledž sa 15 godina, tri godine ranije nego što je slučaj s njegovim vršnjacima. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvania. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Univerzitetu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz teologije - studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.

Martin Luther King, Jr.
Rođenje
Michael King, Jr.

(1929-01-15) 15. januar 1929.
Smrt4. januar 1968(1968-01-04) (38 godina) (ubijen)
Alma mater
Zanimanjesvećenik, aktivist
Pokretpokret za građanska prava Afroamerikanaca, mirovni pokret
Religijakršćanstvo
Supružnik/ciCoretta Scott King (v. 1953–1968 sve do njegove smrti)
Djeca
Roditelji
Nagrade

U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu - Corettu Scott.[3] I koja je kao i on porijeklom sa juga.

King se oženio Corettom Scott 18. juna 1953. na travnjaku kuće njenih roditelja u njenom rodnom gradu Heibergeru u Alabami.[4] Postali su roditelji četvero djece: Yolanda King (1955–2007), Martin Luther King III (r. 1957), Dexter Scott King (r. 1961) i Bernice King (r. 1963).[5] Tokom njihovog braka, King je ograničio Corettinu ulogu u pokretu za građanska prava, očekujući da ona bude domaćica i majka.[6]

Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U septembru 1954. godine kada se uselio u župni dvor crkve na aveniji Dexter bilo mu je tek 25 godina. U proljeće naredne godine stekao je doktorat teologije, a istog proljeća postaje otac. Rodila se Yolanda, prvo od četvero djece (Bunny, Dexter Scott, Martin III) Martina i Corette. Uvečer, 5. decembra 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks[7] koja je odbila ustupiti svoje mjesto bijeloj putnici, Martin Luther King postat će medijski poznat.

Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963, kada je izrekao svoj govor naslovljen "I Have A Dream".[8] Slušalo ga je 250.000 ljudi. Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu.

Njegov govor ujedinio je crnce i započeo pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima i anonimni telefonski pozivima. Bacili su mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova porodica je preživjela. U svom bijesu, rasisti su spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija je više puta bezrazložno pritvarala Martina. U januaru 1957. osnovana je Konferencija južnačkog hrišćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luther King proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije (1958) u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi, jedna duševno oboljela srednjovječna crkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s porodicom seli u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi. U oktobru 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir.[9]

Ubijen je 4. aprila 1968. hicem iz snajpera[10] na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 100.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan:

Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan).

U decembru 1999. okončana je građanska parnica u kojoj je porodica King tužila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luther King Juniro nije bio žrtva samotnog ubice Jamesa Earla Raya, kako se do sada tvrdilo nego žrtva šire zavjere. Porota je odredila odštetu, ali samo simboličnih 100 američkih dolara koliko je tražila porodica King od Jowersa. Naime, prije šest godina Jowers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz New Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moćni ljudi iz vrha vlasti.

CIA-in nadzor

uredi

Dosijei CIA-e s kojih je skinuta povjerljivost 2017. godine otkrili su da je agencija istraživala moguće veze između Kinga i komunizma nakon što je članak Washington Posta od 4. novembra 1964. tvrdio da je pozvan u Sovjetski Savez i da je Ralph Abernathy, kao Kingov glasnogovornik, odbio komentirati izvor poziva.[11] Pošta koja pripada Kingu i drugim aktivistima za građanska prava presrela je CIA program HTLINGUAL.[12]

Radovi

uredi

Vanjski linkovi

uredi
  1. ^ "Martin Luther King, Jr. | Biography, Speeches, Facts, & Assassination | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 26. 6. 2023. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  2. ^ "Martin Luther King Jr: Day, Death, Quotes". HISTORY (jezik: engleski). 10. 1. 2023. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  3. ^ "The King Center Timeline". The King Center Timeline (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 6. 2023.
  4. ^ "Coretta Scott King". The Daily Telegraph. 1. 2. 2006. Arhivirano s originala, 13. 11. 2012. Pristupljeno 8. 9. 2008.
  5. ^ Warren, Mervyn A. (2001). King Came Preaching: The Pulpit Power of Dr. Martin Luther King, Jr. InterVarsity Press. str. 35. ISBN 0-8308-2658-0.
  6. ^ Civil Rights History from the Ground Up: Local Struggles, a National Movement. University of Georgia Press. 2011. str. 410. ISBN 978-0-8203-3865-1.
  7. ^ "CNN.com - December 1, 1955: Rosa Parks arrested - Mar. 11, 2003". www.cnn.com. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  8. ^ Younge, Gary (21. 8. 2003). "I have a dream". The Guardian (jezik: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 29. 6. 2023.
  9. ^ "The Nobel Peace Prize 1964". NobelPrize.org (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 6. 2023.
  10. ^ Joe Garner (2002-04). We Interrupt This Broadcast. Internet Archive. Sourcebooks Mediafusion. ISBN 978-1-57071-974-5. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  11. ^ CIA (5. 11. 1967). "Martin Luther King" (PDF). Pristupljeno 13. 2. 2018.
  12. ^ Naftali, Timothy (19. 12. 2005). "Bush and the NSA spying scandal". HuffPost.
  13. ^ "Martin Luther King mugshot April 12 1963". The Times-Picayune/The New Orleans Advocate. 16. 4. 2013. Arhivirano s originala, 17. 6. 2013.